Vijesti

Prateći trendove na međunarodnom turističkom tržištu i zahtjeve suvremenih turista, Ministarstvo turizma je prošle godine prvi put objavilo „Hotspot Croatia“, program poticanja slobodnog pristupa Internetu u turističkim destinacijama kojemu je cilj, među inim, ojačati promociju hrvatskih odredišta, privući nove goste i utjecati na podizanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Na javni je poziv prošle godine pristiglo 112 zahtjeva, od kojih je odobreno njih 75, za što je Ministarstvo turizma ukupno izdvojilo 1,5 milijuna kuna za uspostavu oko 270 hotspot lokacija, odnosno pristupnih točaka bežičnog besplatnog Interneta na turistički najfrekventnijim područjima poput glavnih gradskih trgova, šetališta, zatim na lokacijama u blizini autobusnih i željezničkih kolodvora, trajektnih i nautičkih luka, te javnih plaža. Za program „Hotspot Croatia“ ove je godine Ministarstvo objavilo javni poziv 13. ožujka, na koji su se mogle javiti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Aktualni program obuhvaća mogućnost uspostave novih hotspot pristupnih točaka, a kao novitet predlaže nadogradnju već postojećih te obilježavanje novih i već postojećih pristupnih točaka wi-fi interpretacijama, tj. instalacijama u javnom prostoru koje doprinose prepoznatljivosti i promociji lokacija na kojima će se gostima osigurati besplatni pristup Internetu. Na ovogodišnji je javni poziv pristiglo ukupno 127 zahtjeva, a veliko su zanimanje s oko 46 zahtjeva pokazale brojne kontinentalne županije, uključujući i grad Zagreb. Slijedi Primorsko-goranska županija s 23 zahtjeva, Splitsko-dalmatinska s 18, Zadarska sa 16 te Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija s po 7 zahtjeva. Za sufinanciranje su odobreni zahtjevi/projekti ukupno 103 korisnika, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a planirana je uspostava 242 nove pristupne točke, nadogradnja 51 postojeće i postavljanje 49 wi-fi interpretacija, od kojih 42 u primorju i najmanje 7 na kontinentu.

Povodom godišnjice usvajanja Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine, a koju je Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine, ministar turizma Darko Lorencin danas je u Vladi RH predstavio tijek provođenja ovog strateškog dokumenta koji precizno definira smjernice za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu. Podsjetimo, Akcijski plan Strategije definira ukupno 26 prioritetnih mjera turističke politike u funkciji podizanja konkurentnosti integralnog hrvatskog turističkog proizvoda, a Ministarstvo turizma je do sada krenulo u realizaciju 23 mjere. Tako su u ovom jednogodišnjem razdoblju određene mjere već realizirane, dok su ostale u tijeku provođenja ili u fazi pripreme. Ministar se tako posebno osvrnuo na investicijske u hrvatski turistički sektor, zakonodavni okvir u nadležnosti Ministarstva turizma, pripremu Strateškog marketing plana te mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova za turistički sektor. „Što se tiče novih investicija, u tim je procesima ključna suradnja s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom, a najbolji primjer te suradnje su Kupari koje smo u potpunosti pripremili za potencijalnog investitora. Također, uskoro ćemo pripremiti i druge lokacije bivše vojne imovine s ciljem stavljanja istih u turističke svrhe. Za investicije u turizmu veliku je ulogu imao i Zakon o financijskom poslovanju koji regulira predstečajnu nagodbu jer smo putem njega za ukupno 8 društava u većinskom državnom vlasništvu sklopili nagodbe pred mjerodavnim nagodbenim vijećima, od kojih je za njih 6 pronađen strateški partner“, rekao je Lorencin.

Povodom pripreme izmjena i dopuna Zakona o turističkim zajednicama, ministar turizma Darko Lorencin nastavio je, nakon posjeta Slavoniji te Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, javnu raspravu na terenu te je danas posjetio Krapinsko-zagorsku županiju. Na sastanku sa županom Željko Kolarom, direktoricom županijskog TZ-a Sanjom Škrinjar i predstavnicima turističkih zajednica, ministar je razgovarao o tezama za pripremu Zakona te obišao turističko selo Vuglec Breg. Ministar Lorencin istaknuo je važnost razvoja kontinentalnog turizma te ujedno predstavio glavne smjernice za izradu izmjena i dopuna Zakona o turističkim zajednicama, kojima će se uspostaviti efikasniji sustav funkcioniranja turističkih zajednica prema modelu DMO. „Novim zakonom poduprijet ćemo i turizam na kontinentu, drugačije ćemo rasporediti novac te vjerujem da će turističke zajednice kao DMO voditi glavnu riječ u unapređenju javne turističke infrastrukture, za što se mogu dobiti i dodatna sredstva iz fondova EU. Cilj nam je uspostaviti DMO koje će imati mogućnost i sposobnost generirati turističke proizvode“, istaknuo je Lorencin, dodavši kako Krapinsko-zagorska županija ima najjaču resursnu osnovu za razvoj zdravstvenog i medicinskog turizma te izvrsnu bazu za razvoj kulturnog, eno, gastro i vjerskog turizma.

Ministarstvo turizma danas je objavilo rezultate dijela programa „Konkurentnost turističkog gospodarstva“, odnosno prvu odluku mjere A4 o dodjeli novca za sufinanciranje gradnje bazena za privatne iznajmljivače. Tako će Hrvatska u sljedećoj sezoni biti bogatija za još 81 bazen, čiju će izgradnju i opremanje sufinancirati Ministarstvo turizma. „Ove godine odlučili smo davati potpore za izgradnju unutrašnjih i vanjskih bazena za privatne iznajmljivače kako bismo podigli kvalitetu privatnog smještaja, koji čini ukupno polovicu smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Izgradnjom bazena potičemo dolazak turista i u vremenu kada sunce i more nisu glavni turistički proizvod. Osim toga, uskoro ćemo izaći u javnost s programom PPS (pred i posezona), a putem kojeg ćemo poticati destinacije na snažniju aktivnost u razdobljima izvan špice sezone“, naglasio je ministar turizma Darko Lorencin. Programom „Konkurentnost turističkog gospodarstva“, po prvi je put omogućeno sufinanciranje izgradnje bazena u domaćinstvima (iznajmljivači u privatnom smještaju), kao i sufinanciranje trogodišnjeg članstva u prestižnim međunarodnim udruženjima za smještajne i ugostiteljske objekte.