Mladi u turizmu

Ljudi su ključ uspjeha u turizmu – kompetentni, stručni, vješti. Takvi su djelatnici sve više traženi i neophodni za postizanje konkurentnih pozicija na domaćem i  međunarodnom tržištu.

Hrvatska je turistička destinacija, broj posjetitelja iz godine u godinu raste, trendovi se mijenjaju, turisti postavljaju nove zahtjeve, iskazuju nove potrebe – sve to iziskuje kontinuirano praćenje i prilagodbu, osposobljavanje i usavršavanje, ali i osiguranje novog kadra. Uspješno odgovoriti na dinamiku turističkih trendova, moguće je jedino  animiranjem djece i mladih na razvoj karijere u turizmu, ranim upoznavanjem mogućnosti koje turizam pruža, izazova, ali i ulaganjem u kvalitetu i standard obrazovanja.
 
Interes mladih za turizam

Ministarstvo turizma i sporta te provelo je pilot-istraživanje koje prethodi sveobuhvatnijem istraživanju o mladima u turizmu, njihovu obrazovanju i zapošljavanju u turizmu.

Osnovni nalazi istraživanja:
  • Za znatan broj mladih ljudi u Hrvatskoj rad u ugostiteljstvu i turizmu, bilo kao stalni, bilo kao sezonski-povremeni posao, sastavni je dio njihovih životnih aktivnosti. Prema ovom istraživanju provedenom na uzorku od 301 osobe u dobi od 16 do 29 godina, njih 9% trenutno radi u sektoru turizma i ugostiteljstva ili se obrazuje za poslove u turizmu i ugostiteljstvu. K tome, čak dvije trećine osoba u ovoj dobnoj grupi (65%) do sada je barem jednom (barem nekoliko dana) obavljalo sezonske poslove u turizmu. Više od polovice (58%) onih koji su do sada barem jednom obavljali sezonske poslove, to je činilo tijekom dvije ili više turističkih sezona. Ovako široko rasprostranjeno iskustvo sa sezonskim poslovima u ovom sektoru manifestira se i u pozitivnom odnosu mladih prema radu u turizmu i ugostiteljstvu. Naime, 50% mladih ima pozitivan, a svega 14% negativan odnos prema radu u ovom sektoru.
  • Najveći broj mladih koji imaju iskustvo sa sezonskim poslovima, gotovo polovica njih (44%), do sada je obavljalo poslove konobara. Jedna četvrtina obavljala je posao prodavača, a jedna petina poslove pomoćnog radnika u kuhinji, skladištara, sobarice / spremačice ili poslove na recepciji. Među onima koji su kao sezonci do sada odradili tri ili više sezona, čak njih 41% radilo je na poslovima prodavača. Očekivano, rad u skladištu / utovar-istovar robe, svojstveniji je za muškarce, dok je obavljanje poslova spremačice, sobarice svojstvenije za žene.
  • Mogućnost zarade glavni je motiv angažmana mladih na sezonskim poslovima. To navodi čak 87% sudionika istraživanja koji su radili na sezonskim poslovima. Nakon toga slijedi stjecanje radnog iskustva (41%), učenje novih znanja i vještina (21%) te upoznavanje novih ljudi / druženje (20%).
  • 21% od onih koji su ih do sada obavljali sezonske poslove u ugostiteljstvu i turizmu u tu svrhu trebalo je proći kroz neki oblik edukacije. Kada se ovaj broj projicira na ukupnu populaciju u dobi od 16-29 godina može se zaključiti da je cca 14% osoba u ovoj dobnoj grupi do sada prošlo kroz neki oblik dodatne edukacije za obavljanje sezonskih poslova u turizmu i ugostiteljstvu (standardna pogreška ove proporcije na uzorku od 300 ispitanika i na razini signifikantnosti od 95% iznosi +/-3,9%).
  • U pogledu zadovoljstva pojedinim aspektima poslova koje su obavljali, sudionici istraživanja koji imaju iskustva sa sezonskim poslovima najzadovoljniji su međuljudskim odnosima i radnom atmosferom, plaćom, odnosom nadređenih, fizičkim uvjetima rada i organizacijom posla. Ovim aspektima sezonskih poslova više od 50% ispitanika bilo je uglavnom ili u potpunosti zadovoljno. Manje od polovice ispitanika zadovoljstvo je iskazivalo radnim vremenom, radnim opterećenjem i brojem slobodnih dana u tjednu. Broj slobodnih dana u tjednu onaj je aspekt sezonskih poslova s kojim je najveći broj mladih sezonaca (39%) uglavnom ili u potpunosti nezadovoljan.
  • Interese za sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu u idućoj turističkoj sezoni iskazuje 45% osoba u dobi od 16 do 29 godina. Pri tom, veliki interes iskazuje njih 13%, dok 32% navodi da su donekle zainteresirani. Tome treba dodati da 13% ispitanika navodi da je generalno zainteresirano za sezonske poslove u turizmu, ali ne u idućoj turističkoj sezoni. Najveći interes za sezonski rad iduće godine pokazuju mladi iz Dalmacije – njih 22% navodi kako su jako zainteresirani za sezonski rad u idućoj turističkoj sezoni.
  • Gotovo jedna četvrtina (22%) onih koji su zainteresirani za sezonske poslove iduće godine navodi kako je rad u turizmu za njih po mogućnosti dugoročna karijera. Kada se ovaj broj projicira na ukupnu populaciju u dobi od 16-29 godina može se zaključiti da cca. 10% osoba u ovoj dobnoj grupi na poslove u turizmu i ugostiteljstvu gleda kao životnu karijernu opciju (standardna pogreška ove proporcije na uzorku od 300 ispitanika i na razini signifikantnosti od 95% iznosi +/-3,4%)
  • Najveći broj sudionika istraživanja sa sezonskim poslovima želio bi započeti tijekom lipnja ili srpnja, a završiti tijekom rujna ili listopada. Najveći broj (36%) među onima koji su zainteresirani za sezonske poslove iduće godine želio bi raditi na recepciji. Nakon toga slijede poslovi prodavača (33%), konobara (22%) i animatora (20%). Najmanje su atraktivni poslovi slastičara / pekara, barmena i pomoćnog radnika u kuhinji.
  • Interes za sezonske poslove generiran je uglavnom s tri motiva – to su zarada, učenje novih znanja i vještina te stjecanje radnog iskustva. Zarada je dominantan motivator mogućeg sezonskog zapošljavanja iduće godine. Naime, čak 72% onih koji iskazuju interes za rad na sezonskim poslovima u idućoj sezoni ističe kako su financijski razlozi jedan od dva glavna motiva. Učenje novih znanja i vještina kao motiv rada na sezonskim poslovima iduće godine ističe 28% interesenata, a stjecanje radnog iskustva 27% interesenata.
  • Među onima koji pokazuju interes za sezonske poslove iduće godine, njih 61% jako je ili prilično zainteresirano za dodatno obrazovanje / edukaciju. Među njima, 13% jako je zainteresirano za dodatno obrazovanje, dok je 48% prilično zainteresirano. Dvije trećine onih koji su jako ili prilično zainteresirani za edukaciju pokazuje interes za učenje stranih jezika, dok je polovina zainteresirana za učenje specifičnih znanja i vještina potrebnih za određeno zanimanje.
  • Stalna zaposlenost na nekom drugom poslu i stav da sezonski poslovi nisu adekvatno plaćeni glavni su razlozi za  nezainteresiranost za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu. Naime, 45% onih koji nisu zainteresirani za rad u turizmu razloge toga pronalaze u tome što su već zaposleni, dok ih 29% smatra da s obzirom na težinu poslova, sezonski poslovi u turizmu i ugostiteljstvu nisu adekvatno plaćeni. Shodno tome, 45% ih navodi da bi veća plaća bila glavni motivator za njihov angažman na sezonskim poslovima.
  • Aktivnosti regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva uglavnom su nepoznanica za osobe u dobi od 16 do 29 godina. Naime, svega 1% ispitanika dobro je upoznato s radom ovih centara, 52% je čulo za takve centre, ali ne znaju čime se bave dok 47% nije nikada ni čulo za njih.
  • Na kraju, rezultati istraživanja ukazuju da je većina mladih (79%) koji se trenutno školuju za poslove u turizmu i ugostiteljstvu ili su na njima već zaposleni odluku o tome donijeli samostalno.
 
PREPORUKE koje proizlaze iz istraživanja:

1. Upoznati mlade s postojanjem RCK i njihovom ulogom, odnosno što nude mladima

Među onima koji su zainteresirani za sezonske poslove iduće godine, 60% je jako ili prilično zainteresirano za dodatnu edukaciju što ukazuje da interes među mladima postoji. No, tek 1% ciljne skupine dobro je upoznato s postojanjem regionalnih centara kompetentnosti, dok većina ne zna čime se bave ili nisu niti čuli za njih. Stoga je potrebno ciljanim promotivnim aktivnostima upoznati mlade s ulogom RKC-a te prednostima koje nude za mlade – posebice mogućnosti učenja na daljinu, stručne prakse, ostvarivanje stipendije te mogućnost daljnjeg usavršavanja i obrazovanja.

2. Komunicirati mladima da postoje potrebe za radnom snagom u turizmu te poslodavcima da su mladi zainteresirani za sezonske poslove, imajući na umu trenutne barijere

S obzirom na to da je 45% mladih zainteresirano za sezonski rad u idućoj sezoni (među kojima 22% razmatra to kao dugoročnu karijeru), prvenstveno zbog ostvarivanja prihoda te stjecanja iskustva, potrebno je komunicirati prema njima kako postoje potrebe za radnom snagom.
Istovremeno potrebno je komunicirati poslodavcima kako interes mladih postoji, no s druge strane razlozi nezainteresiranosti su percepcija niskih plaća u odnosu na količinu opterećenja, nepovjerenje da će poslodavac ispuniti svoje obveze, loši uvjeti smještaja – što su barijere na koje se poslodavci mogu usmjeriti u svojoj komunikaciji kako bi uspješnije privukli one koji su trenutno nezainteresirani.
 
PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Kroz Program Ministarstva Promocija i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja u turizmu, financiran je niz projekata srednjih strukovnih škola na kojima su prvenstveno radili učenici. Program se provodi s ciljem poticanja mladih na razvoj karijere u turizmu osvještavanjem o mogućnostima koje turizam u profesionalnom smislu pruža, ali i stjecanjem nekih osnovnih vještina neophodnih za njihovu profesionalnu budućnost kao što je timski rad, projektni način razmišljanja i dr.

U nastavku pogledajte prezentacije projekata:
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019/20.
2021.
 
Neki od najboljih su:  
DOGAĐANJA
 
Konferencija MLADI U TURIZMU

U sklopu dana DHT-a, u okviru Konferencije o budućnosti Europe, održana je stručna rasprava pod nazivom „Mladi u turizmu“, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, s koje su poslane poruke o važnosti jačanja institucionalnog okvira za obrazovanje i zapošljavanje mladih u turizmu te povećanja atraktivnosti zanimanja kroz Europski socijalni fond.
U okviru prve panel rasprave na temu „Kako ojačati institucionalni okvir za obrazovanje i zapošljavanje mladih u turizmu“ predstavljene su i Savjetodavne smjernice o zapošljavanju i obrazovanju mladih u turizmu i njihove percepcije o regionalnim centrima kompetentnosti financiranim iz Europskog socijalnog fonda, izrađene na temelju kvantitativnog istraživanja.
U drugom dijelu konferencije na panel raspravi pod naslovom „Kako povećati atraktivnost zanimanja u turizmu za mlade kroz Europski socijalni fond“ fokus je bio na mladim ljudima i njihovim očekivanjima te sugestijama i stečenim iskustvima u sektoru turizma i ugostiteljstva s posebnim naglaskom na ulaganja institucija u obrazovanje i osposobljavanje, kao i na promociji zanimanja u sektoru turizma i ugostiteljstva. Sudionici panela zaključili su kako će se posebna pozornost posvetiti radu Regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva i njihovoj ulozi u unaprjeđenju kvalitete obrazovanja te prilagođavanju obrazovanja potrebama tržišta rada s ciljem jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u sektoru turizma i ugostiteljstva.