Nema razloga za zabrinutost za 'špicu' turističke sezone

Hrvatski turizam ušao je početkom srpnja u ljetni vrhunac sezone u kojem se ostvaruje najveći dio ukupnih godišnjih fizičkih i financijskih rezultata, a za sada nema baš nikakvih razloga da budemo zabrinuti za tijek 'špice' kao ni za posezonu za koju su najave tradicionalno dobre, ocijenio je danas predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija (ECTAA) Boris Žgomba.

Zbog niza vanjskih i domaćih utjecaja te vremenskih prilika teško je prognozirati hoće li glavni ljetni dio sezone biti bolji, isti, ili možda slabiji nego lani, kazao je Žgomba u razgovoru za Hinu.

U turizmu se uvijek svi nadaju rastu, ali s obzirom na specifičnosti ovogodišnje sezone, Žgomba smatra da će veliki uspjeh u turizmu biti ako ovog ljeta i u cijeloj godini ponovimo lanjske rekordne fizičke rezultate (turistički dolasci i noćenja).

Već je predsezona pokazala da 'malo rastemo pa malo padamo', a takav je bio i lipanj čiji je prvi dio bio lošiji, da bi se situacija popravila u drugom dijelu mjeseca.

Ipak, za ocjenu lipnja trebat će pričekati još koji dan službene prve rezultate HTZ-a, pri čemu Žgomba napominje da rezultati lipnja, ma kakvi bili, ne bi trebali nikoga iznenaditi jer je u tom mjesecu bilo objektivnih okolnosti na koje se nije moglo utjecati poput loših vremenskih prilika, rasporeda praznika i utjecaja novog viznog režima.

U vezi viznog režima ističe i da su poremećaji s pojedinih tržišta, poput Rusije, bili očekivani jer se to dogodilo svakoj zemlji u prvoj godini uvođenja novog režima, pa su u prosjeku s nekih tržišta bilježile pad i do 15 posto u odnosu na godinu prije viza.

Govoreći o tržištima na kojima hrvatski turizam trenutno, s ulaskom u ljeto najbolje stoji, Žgomba kaže da su to tradicionalna tržišta poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Slovačke, Velike Britanije, pa i Italije i Mađarske unatoč nešto slabijim rezultatima zbog krize u tim zemljama.

No, upozorava i da su tradicionalna tržišta i 'najopasnija' jer bilo kakav, pa i mali poremećaj i pad s tih tržišta znači pad i ukupnih rezultata te stoga poručuje da se ta tržišta trebaju posebno promatrati, osluškivati i 'njegovati'. (Hina)