Lorencin: 2015. prihodi od turizma mogli bi prijeći 7,5 milijardi eura

Prihodi od hrvatskog turizma ove bi godine mogli prijeći iznos od 7,5 milijardi eura, što bi bilo najviše do sada u samostalnoj Hrvatskoj, a takvoj mogućnosti pridonose i dobri rezultati ovogodišnje predsezone u kojoj se s postocima rasta stvorila svojevrsna 'zaliha' za predstojeće mjesece, kazao je u petak ministar turizma Darko Lorencin gostujući u programu zagrebačkog radija yammatFM. "Očekivanja od svake sezone su jako velika, pa je tako i od ove, ali s obzirom na dobre predsezonske rezultate, dobre najave posezone i tradicionalno dobro popunjeno ljeto vjerujem da bi prihodi ove godine mogli biti viši od lanjskih oko 7,45 milijardi eura i prvi put prijeći 7,5 milijardi eura", kazao je Lorencin. Istaknuo je i da Hrvatska u cjelini može jako puno toga ponuditi na svom relativno malom prostoru, čime se i vode u kreiranju turističke politike u čemu važnu ulogu ima uspostava i primjena destinacijskog menadžmenta u sklopu čega svi u destinaciji rade zajedno na kreiranju turističkog proizvoda, uklanjanju nedostataka i povećanju konkurentnosti.

Prihodi od hrvatskog turizma ove bi godine mogli prijeći iznos od 7,5 milijardi eura, što bi bilo najviše do sada u samostalnoj Hrvatskoj, a takvoj mogućnosti pridonose i dobri rezultati ovogodišnje predsezone u kojoj se s postocima rasta stvorila svojevrsna 'zaliha' za predstojeće mjesece, kazao je u petak ministar turizma Darko Lorencin gostujući u programu zagrebačkog radija yammatFM.

"Očekivanja od svake sezone su jako velika, pa je tako i od ove, ali s obzirom na dobre predsezonske rezultate, dobre najave posezone i tradicionalno dobro popunjeno ljeto vjerujem da bi prihodi ove godine mogli biti viši od lanjskih oko 7,45 milijardi eura i prvi put prijeći 7,5 milijardi eura", kazao je Lorencin.

Istaknuo je i da Hrvatska u cjelini može jako puno toga ponuditi na svom relativno malom prostoru, čime se i vode u kreiranju turističke politike u čemu važnu ulogu ima uspostava i primjena destinacijskog menadžmenta u sklopu čega svi u destinaciji rade zajedno na kreiranju turističkog proizvoda, uklanjanju nedostataka i povećanju konkurentnosti.

"Konkurentnosti pridonosi i specijalizacija za određenu temu ili proizvod, što bi naše destinacije također morale više činiti, jer za sada takvih nemamo puno u Hrvatskoj, a oni koje tako rade imaju dobru prepoznatljivost i rezultat", poručio je Lorencin izdvojivši u tom smislu nekoliko destinacija koje već razvijaju ponudu određenog 'life style-a" poput Dubrovnika, Splita, Hvara, Malog Lošinja, Rovinja i unutrašnjosti Istre.

"Takve destinacije, iako ih još nema puno, ipak su sve jače i u ukupnom financijskom turističkom prometu čine već velikih 10-ak posto", kazao je Lorencin.

Osvrnuvši se na sve brojnije glazbene festivale u Hrvatskoj, Lorencin je kazao da su važni za turizam jer na njih dolazi puno ljudi, a iako znaju imati i neke negative oznake, poput velike buke, primjer Splita i Ultra Europe dokazuje da se čak i u velikim gradovima može tako nešto organizirati bez posljedica.

"Split se zbog tog festivala kompletno 'reorganizirao', sve službe rade usklađeno, i spremni su ove godine za još više posjetitelja i više svega nego na prijašnja dva izdanja tog festivala", ocijenio je Lorencin.

U razgovoru na radiju spomenuo je i važnost ulaganja u kontinentalni turizam jer to osim turističke ima i, kako je kazao, socijalnu komponentu s mogućnošću zapošljavanja cijelih obitelji, razvoja vinarstva, ponude zdravstvenog turizma i drugog.

"Za razvoj turizma na kontinentu važno je sagledati i koje razvojne potencijale ima, na čemu se može graditi ponuda, ali i tu je, kao i u svim drugim oblicima turizma, cilj dobiti kvalitetne, atraktivne i konkurentne turističke proizvode, oko toga se sve vrti", zaključio je ministar Lorencin.

(Hina)

Pisane vijesti