Kongres hotelijera: Radna snaga najveći izazov

Ključni izazov za hrvatsku hotelsku industriju je radna snaga, zbog čijeg je nedostatka ove godine za turizam izdano 42 tisuće radnih dozvola strancima ili oko 10 tisuća više nego lani, a trebat će ih i dalje iako potencijala još ima na domaćem tržištu rada, poručio je s kongresa hotelijera direktor HUT-a Veljko Ostojić. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac čestitala je svima u turizmu na dobroj godini, kao i 30 godina postojanja udruge UPUHH, ali i na investicijama koje su ove godine u turizmu dosegnule više od 400 milijuna eura, od kojih je nastalo 14 hotela, tri kampa i nekoliko objekata u turističkim naseljima.

"U vrlo složenoj i zahtjevnoj situaciji s raznim velikim izazovima hotelijeri i cijeli turizam su uspješno odradili ovu godinu, u suradnji s javnim sektorom i optimistični smo za dalje. Važan je i financijski učinak, investicije te pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, za što nas još čekaju razgovori s nadležnim ministarstvima, kao i oko radnih dozvola. Očekujemo pomake oko toga, a kako god tko misli da to ide sporio, treba biti realan i shvatiti da nije uvijek moguće dozvole brzo izdati", kazao je Ostojić.

Na 25. kongresu hotelijera, kojeg su organizirali Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatska udruga turizam (HUT), Ostojić koji je i predsjednik UPUHH-a, ali i predsjednik uprave najveće hotelske grupacije Valamar Riviera Željko Kukurin istaknuli su i da hotelijeri snažno podržavaju novi zakon o turizmu, očekujući da riješi mnoge dileme i probleme i na lokalnoj i nacionalnoj razini, prije svega lošu strukturu smještaja u turizmu, za koju se reklo da je najgora na Mediteranu.

Neodrživa struktura smještaja u turizmu

"Nije održivo da u hotelima imamo mali udjel kreveta u odnosu na njihov ukupan broj i taj problem uz visoku sezonalnost, što se i povećava, narušava relativno dobru početnu poziciju Hrvatske za razvoj održivog turizma. Nije dovoljno ni što se zadnjih godina dosta povećala kvaliteta i broj hotela s četiri i pet zvjezdica, jer se broj kreveta u privatnom i posebice nekomercijalnom smještaju toliko uvećao da su daleko po udjelu iznad hotela, a daleko ispod po duljini sezone, kvaliteti i investicijama. Uz to, još nismo obnovili sve kapacitete iz bivše države i to je isto problem i sa svime time se trebamo ozbiljnije baviti", naglasio je Kukurin.

Ocijenio je i da je narod u Hrvatskoj "vrlo kreativan" kada oglašava prodaju ili najam zemljišta i nekretnina "navodno pogodnih za turizam", što znači i da se zakoni baš ne poštuju, a važno je poštivati i lokalno stanovništvo i zajednice da imaju koristi, a ne probleme zbog turizma.

Brnjac: Investicije u održive projekte, edukacija i ljudi najvažniji

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac čestitala je svima u turizmu na dobroj godini, kao i 30 godina postojanja udruge UPUHH, ali i na investicijama koje su ove godine u turizmu dosegnule više od 400 milijuna eura, od kojih je nastalo 14 hotela, tri kampa i nekoliko objekata u turističkim naseljima.

"Investicije se u turizmu nastavljaju, a uskoro očekujemo i prve ugovore za privatni sektor iz programa NPOO-a, u čemu je HAMAG imao važnu ulogu, i u čemu ćemo uvijek najprije podržati održive projekte. Uz to, za održivost i napredak važni su edukacija, znanje i ljudski resursi, kao i novi strateško-zakonski okvir tj. reforma sektora koja predviđa kvalitetnije upravljanje turizmom na svim razinama", poručila je ministrica.

Slično razmišlja i predsjednik HOTREC-a (Europskog udruženja hotela, restorana i barova) Alexandros Vasilikos, dodajući da u turizmu svi trebaju biti spremni i na brze promjene koje donosi digitalizacija, iako kaže i da su hotelijeri ti koji teže prihvaćaju promjene , ali se moraju prilagođavati jer nove generacije traže i nove načine i putovanja i boravka.

Bolje komunicirati s mladima o prednostima zanimanja u turizmu

O glavnoj temi kongresa "Održivost i edukacija" uz ostale direktorica Zagreb City hotelsa-Hilton hotels Zagreb Josipa Jutt Ferlan upozorila je pak da se u turizmu nedovoljno kvalitetno komunicira prema mladima o poslovima u tom sektoru u Hrvatskoj, pa onda oni koji završe te škole radije odlaze raditi u Irsku ili Austriju nego npr. u Dubrovnik.

"Teško da ćemo tako brzo imati robote-sobarice ili sl. u hotelima, gdje će gosti uvijek htjeti pričati sa živim ljudima, pa čak i današnji mladi koji koriste tehnologije poput umjetne inteligencije da im kaže gdje npr. da večeraju. Trebamo bolje animirati mlade za rad u turizmu, da su to zabavni poslovi, a ne kao prije samo usluga, pa tako ni konobar nije što je nekada bio i plaće su bolje. Tu bi pomogao strateški zaokret u obrazovnom sustavu i veći angažman same struke", smatra Jutt Ferlan.

Dobre prve najave za 2024.

O prvim dobrim najavama za iduću godinu na kongresu je govorio direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglasivši da se Hrvatska ove godine po fizičkim rezultatima, dolascima i noćenjima, 'poravnala' s rekordnom 2019. te da će financijski biti i bolja.

"Očekujemo da će se na potražnju putovanja u 2024. odraziti nastavak ekonomskih previranja na našim tržištima, ali i klimatske promjene oko čega se i svjetski turizam priprema jer bi se potražnja mogla više preusmjeriti izvan vrućeg ljeta na pred i posezonu, što je nama i cilj da više promoviramo u kampanjama koje slijede. To je i dobro za održivost", iznio je Staničić.

Naveo je i da je ove godine do 20. studenoga u Hrvatskoj boravilo 20,1 milijun turista, ostvarivši 106,5 milijuna noćenja, što je devet posto više odnosno jednako kao 2019. godine. (Hina/FaH)

Pisane vijesti