Dobri turistički rezultati Kvarnera u rujnu

Nakon dobrih rezultata u srpnju i kolovozu, kao što se i najavljivalo, pozitivan trend fizičkog turističkog prometa na Kvarneru jednako tako nastavlja se i u mjesecu rujnu 2011. godine i to s ostvarenih 240.952 dolazaka, (26% više u odnosu na prošlogodišnji rezultat) i 1.268.807 noćenja (15% više u odnosu na prošlogodišnji rezultat). Pri tom su, domaći gosti ostvarili 21% više dolazaka i 12% više noćenja, a inozemni gosti 26% više dolazaka i 15% više noćenja u odnosu na rujan 2010. godine.

Najveći broj inozemnih noćenja na Kvarneru u mjesecu rujnu 2011. godine ostvarili su gosti iz Njemačke 37,0% (6% više), Austrije 14,8% (11% više), Slovenije 11,5% (34% više), Italije 7,4% (25% više), zatim, gosti iz Češke 5,0% (10% više), iz Poljske 3,6% (48% više), iz Mađarske 3,2% (33% više), iz Nizozemske 2,4% (18% više) te iz Slovačke 2,6% (čak 87% više).

Turizam na Kvarneru je temeljem podataka prikupljenih anketom turističkih zajednica s ostvarenih 2.036.662 milijuna dolazaka i 11.379.989 milijuna noćenja u prvih devet mjeseci 2011. godine premašio ukupan godišnji rezultat rekordne 2010. godine.

Temeljem podataka prikupljenih anketom turističkih zajednica, u razdoblju siječanj-rujan  2011. godine na području Kvarnera zabilježeno je 2.036.662 dolazaka turista i 11.379.989 noćenja. Domaći turisti ostvarili su 242.779 dolazaka te 1.112.634 noćenja (10% ukupnih noćenja), dok je dolazaka stranih turista zabilježeno 1.793.883, a noćenja 10.267.355 (90% ukupnih noćenja).

Ukupan broj dolazaka turista u razdoblju siječanj-rujan 2011. godine 8% je veći nego u istom razdoblju 2010. godine, domaći dolasci su veći za 2%, a dolasci stranih turista za 9%.

Ukupan broj noćenja u razdoblju siječanj-rujan 2011. godine u usporedbi s razdobljem siječanj-rujan 2010. godine veći je za 6% pri čemu su ostvarena noćenja domaćih gostiju za 8% manja, dok su strana noćenja brojnija za 7%.

Po subregijama: U prvih devet mjeseci ove godine, otok Krk ostvario je najveći broj noćenja, 3.561.971 (što iznosi 31,3% ukupnog prometa noćenja Kvarnera). Slijedi zatim Mali Lošinj (s 17,0% udjela u županijskim noćenjima), otok Rab (14,5%), Opatijska rivijera (s 12,1%), Crikvenička rivijera (11,4%), otok Cres (6,5%), rivijera Novi Vinodolski (4,7%), Riječko područje (2,0%), te Gorski kotar s 0,6% udjela u županijskim noćenjima.

Sva Kvarneru najvažnija inozemna emitivna tržišta u razdoblju siječanj-rujan ostvarila su povećanje broja noćenju u odnosu na prošlu godinu.

Po tržištima: Od ukupnog broja inozemnih noćenja ostvarenih na Kvarneru, najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (s udjelom u ukupnim županijskim noćenjima od 27,1%) i to 7% više, Slovenije (17,0%) 11% više, Italije (12,5%) 5% više te Austrije (11,7%) 9% više. Slijede Česi s 2% više noćenja, Mađari i Poljaci s po 14% te Slovaci s 1% više noćenja.

Po smještajnim kapacitetima: Najviše noćenja, 4.550.063 ostvareno je u privatnom smještaju (9% više), zatim u hotelskom smještaju 3.406.075 noćenja (4% više), u kampovima 3.048.704 noćenja (5% više), a slijede odmarališta s 292.615 noćenje (3% manje) te ostali smještajni kapaciteti s 82.532 noćenja (21% manje).