Atraktivnosti kulturnih ruta leže u autentičnom doživljaju – hrvatski prioriteti su masline i arheološki potencijali

Slika /AAA_2020_MINTIS/fotke/Kulturne rute VE.jpg

Kulturne rute omogućavaju kreativni pristup koji posjetitelje uključuje i na taj način pojačava doživljaj sudjelovanjem u aktivnostima karakterističnim za određenu destinaciju. Do izražaja dolazi posebno nematerijalna baština jer turisti na zanimljiv i uključiv način stječu neka nova znanja i vještine.

Usredotočujući se na lijepu priču uz najbolju tradiciju pričanja priča, odnosno „storytellinga“ kulturne rute su snažan alat teritorijalnog i kulturnog marketinga, lokalnog i globalnog. Lokalnu baštinu povezuju sa širim prekograničnim i međunarodno orijentiranim projektom.
 
Hodočasnička kulturna ruta Santiago de Compostela 2019. godine privukla je čak 350.000 putnika i primjer je kako dobra priča i tradicija mogu biti turistički magnet i pronaći put do medija i popularne kulture. Modernom putniku ovakve rute su svojevrsni vremeplov i prilika za snažan doživljaj kulturnog, duhovnog i prirodnog nasljeđa.
 
Hrvatska se uključila u trinaest međunarodnih kulturnih ruta Vijeća Europe. Po broju ruta u kojima sudjeluje je na drugom mjestu na području Jadransko-jonske regije, odmah iza Italije koja sudjeluje u čak dvadeset i sedam. Iza Hrvatske su Grčka koja sudjeluje u deset, Slovenija i Srbija sa šest te Albanija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina s dvije i Crna Gora koja je uključena u jednu rutu.
 
Hrvatska je 2019. godine bila izuzetno aktivna te se priključila trima rutama. Pridružila se Vinskoj kulturnoj ruti, koja prolazi kroz čak 20 europskih zemalja. Grad Ozalj, kao grad hrvatske slikarice Slave Raškaj, uključio se u Rutu impresionizma, koja povezuje mjesta i gradove u kojima su živjeli i stvarali europski slikari impresionisti. Hrvatska je ušla i u Europsku rutu industrijskog nasljeđa i Rutu željeznog doba.
 
Prva ruta koja bi polaznu točku trebala imati u Hrvatskoj jest Ruta željeznog doba, a koja je u procesu certifikacije. Hrvatska sudjeluje i u Ruti maslinova drveta, Ruti sv. Martina, Ruti Rimskih careva i dunavskoj vinskoj ruti, Destinaciji Napoleon, Feničanskoj ruti, Kulturnoj ruti ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u sjećanju na urbani razvoj Europe interpretirane u svrhu promicanja ljudskih prava i demokracije i Europskoj ruti židovskog nasljeđa.
 
U Rutu europskih groblja koja povezuje 180 groblja u 22 europske države uključena su groblja Mirogoj u Zagrebu, Kozala u Rijeci, Dubovac u Karlovcu, Gradsko groblje Varaždin, Boninovo u Dubrovniku i Gradsko groblje Zadar. Daruvar je postao dio Rute povijesnih termalnih gradova sa svojom više od 2000 godina dugom tradicijom korištenja geotermalnih izvora i jedinstvenim arhitektonskim stilom.
 
Prve četiri godine sudjelovanja Hrvatske u programu Kulturnih ruta Vijeća Europe zastupa već sada su vidljive, a u novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine planira se popularizacija postojećih kulturnih ruta i kreiranje novih. Ministarstvo turizma i sporta, kao koordinator EUSAIR tematske skupine 4 Održivi turizam za 9 zemalja Jadransko-jonske regije odabralo je dvije kulturne rute Vijeća Europe, Rutu maslinovog drveta i Rutu rimskih careva i dunavsku vinsku rutu kao rute koje će intenzivnije razvijati u sljedećem razdoblju. Kulturne rute službeno zastupaju Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo turizma i sporta.

Priopćenja