Turizam i Covid-19 - Pitanje od 1000 milijardi eura: Koliko će trajati kriza turizma uzrokovana COVID-19 pandemijom

Završio je peti Tjedan Mediteranske obale i makroregionalnih strategija u slovenskoj Izoli, jedno od ključnih godišnjih okupljanja donositelja odluka, stručnjaka, civilnog društva i zainteresirane javnosti iz 19 zemalja članica EU i 9 članica izvan EU, od Baltika preko Alpa i Dunava do Jadranskog i Jonskog mora.

Središnja tema skupa bila je održivi razvoj i europska makroregionalna suradnja u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva turizma i sporta.

U čitavom nizu važnih tema Europskog Zelenog Plana, pametne specijalizacije i suradnje među zemljama uključenim u makroregionalne strategije, tema koja je zaokupila pažnju turističkog sektora jest koliko će trajati kriza turizma uzrokovana pandemijom COVID-19 i koji su mehanizmi koji bi mogli značajnije skratiti period njegovog oporavka To bi moglo biti pitanje od čak 1000 milijardi eura, koliko UNWTO procjenjuje da iznosi 60 postotni pad u turističkom sektoru iako je ta brojka nešto ublažena tijekom popuštanja mjera tijekom ljeta i otvaranja granica za turističke posjete.

Dok s jedne strane traje utrka u pronalasku učinkovitog cjepiva, jednako se intenzivno promišlja i radi na pronalaženju učinkovitog odgovora i rješenja za brži oporavak turizma. Ovo pitanje je posebice goruće za zemlje u kojima udio turizma u nacionalnom BDP-u čini znatan dio, među kojima se na vrhu ljestvice zemljama Europske unije nalazi upravo Hrvatska.

Turizam snažno i nepredvidivo dugo na udaru

Prema istraživanju o procjeni utjecaja COVID-19 na turizam u zemljama provedbe europskih makroregionalnih strategija, među početnim rezultatima iz prvog dijela godine 2020. pokazuje se 27% izgubljenih radnih mjesta i 62% pada turističke potražnje, a razlike između pojedinih EU makroregija su značajne.

Prije krize, temeljem obrađenih podataka za 2018. godinu, turizam je u EU činio 10% BDP-a i 12% zaposlenosti (preko 27 milijuna radnih mjesta, od čega su 43% ljudi mlađi od 35 godina). Najveći udio u broj radnih mjesta turizam, direktno i indirektno, ima u mediteranskim zemljama – Hrvatska je s 25% na prvom mjestu, slijede Cipar 22% i Grčka 21%. Poredak, ako se gleda udjel turizma u BDP-u nešto je drugačiji prema udjelu u zaposlenosti - 26% Grčka, 23% Hrvatska, 22% Cipar i Portugal. Najmanji udio u BDP-u, manje od 5%, turizam ima u Danskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Litvi. Očekivano je da zemlje s većim udjelom turizma u BDP-u snažnije osjete posljedice ove krize koja turizam pogađa jako i nepredvidivo dugotrajno.

Očekuje se da će ekonomski šok proizašao iz pandemijske krize duboko utjecati na europsko gospodarstvo, znatno više nego kriza koja je započela 2009. Analize i projekcije 2020. pokazuju ekonomsko usporavanje od oko 10% u EU, za razliku od 4,3% viđenih 2009. godine. Turistička industrija EU-a, bila je među prvim sektorima koji su se oporavili nakon financijske krize 2009. Sada je među prvim sektorima na koje je utjecala kriza COVID-19. S obzirom na trenutna ograničenja putovanja i mjere ograničavanja putovanja koje su došle nakon otvaranja granica od lipnja do rujna, s obzirom na psihozu straha i nepostojanje cjepiva, teško je predviđati.

George Drakopoulos, iz tvrtke Tourism Generis, stručnjak za turizam Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije DG REGIO, za predstavio je tijekom konferencije „Tourism Recovery Through Cooperation: A Macro-Regional Approach /Obnova turizma kroz suradnju: makroregionalni pristup“ podatke istraživanja koje je provedeno za potrebe DG REGIO-a „Turizam i COVID-19 - Procjena utjecaja i mjere u makroregionalnim strategijama“. Iznio je i zanimljive usporedbe razdoblja oporavka svjetskog turizma nakon triju prethodnih kriza, oslanjajući se na podatke UNWTO-a. Turizam se nakon epidemije SARS-a 2003. najbrže oporavio – trebalo mu je 5 mjeseci. Oporavak nakon napada na WTO blizance u New Yorku 11. rujna 2001. trajao je 6 mjeseci, a 10 mjeseci je trebalo za oporavak turizma od početka globalne ekonomske krize 2009. godine.

Makroregionalna suradnja - temelj za snažniji odgovor

Međutim, ono što je velika razlika između ove i prethodnih kriza jesu padovi turističkih pokazatelja na globalnoj razini. U slučaju prethodnih kriza bili su značajno blaži od sadašnjih. Pad od 12% nakon početka globalne ekonomske krize bio je najveći, a prvi puta se u nekom periodu susrećemo s potpunim prekidom turističkih putovanja, kakav je zabilježen u travnju i početkom svibnja ove godine.

Tjedan Mediteranske obale i makroregionalnih strategija u Izoli ponudio je viđenje da upravo makroregionalne strategije mogu olakšati proces oporavka turizma pogođenog COVID-19 krizom i to aktiviranjem mreža, platformi i struktura za međusobnu razmjenu dobrih praksi i naučenih lekcija. Jedino suradnja oko zajedničkih interesa i ciljeva jamči stabilnost kao preduvjet za turizam. Koordinatorica tematskog stupa Održivog turizma EUSAIR Jadransko-jonske strategije Blanka Belošević iz Ministarstva turizma i sporta RH naglasila je da i u slučaju COVID-19 krize također zajednički moramo osmišljavati nove pristupe i zajednički stvarati konkurentnost.

U tom duhu tijekom Tjedna u Izoli, koordinatori makroregionalnog turizma iz četiri makroregionalne strategije Baltičke, Alpske, Jadransko-jonske i Dunavske pokrenuli su izradu Deklaracije koja će biti prezentirana na Europskom tjednu regija u Briselu u listopadu. Kako bi pokrenula dijalog o održivom oporavku i strateškim usmjerenjima za sutrašnji turizam te usmjerila budući rad i suradnju na turizmu prema Europskoj agendi za turizam 2050, Europska komisija organizira Europsku konvenciju o turizmu 12. listopada 2020. u Briselu, tijekom Europskog tjedna regija. 
 
Rezultati studije Europske komisije dostupni su na https://www.adriatic-ionian.eu/wp-content/uploads/2020/09/4_Tourism-COVID-19-Impact-Assessment-Measures-in-the-MRS_George-Drakopoulos.pdf

 

Priopćenja