O prijedlozima tri zakona iz područja turizma - o turističkim zajednicama (TZ), članarinama i boravišnoj pristojbi - koji su u javnoj raspravi izazvali burne reakcije, saborski Odbor za turizam izjašnjavat će se tek kada budu dorađeni u formi, istaknuo je predsjednik tog odbora Goran Beus Richembergh, dodavši i da postoje šanse da Sabor do kraja mandata prihvati i novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Javna rasprava o prijedlozima tri turistička zakona završila je 12. srpnja. Prema novom prijedlogu zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma, lokalne turističke zajednice bile bi prvenstveno zadužene za razvoj turističkih proizvoda i promociju destinacija, a županijske za konsolidaciju te promociju na razini županije, koje dobivaju i ulogu koordinatora turističkog razvoja te nadležnost provođenja natječaja za potpore turističkim zajednicama i inicijativama na turistički nerazvijenim područjima.
Među ostalim, predviđa se ukidanje onih turističkih ureda/zajednica kojima više od 25 posto prihoda odlazi na financiranje ureda i plaće zaposlenih. Prijedlogom se predviđa i ugovorno udruživanje lokalnih turističkih zajednica na sličan način kako su to činile u sklopu programa "Hrvatska 365", što bi im omogućilo i da uvedu dodatnu boravišnu pristojbu.
Prijedlozi su u javnoj raspravi izazvali burne reakcije, u kojima se tvrdi da se tim zakonima planira centralizirati sustav turističkih zajednica i stvoriti paralelni sustav upravljanja turizmom, dok Ministarstvo turizma smatra da će novi zakoni pridonijeti boljem definiranju tko se čime treba baviti.
S obzirom da sustav TZ-a na postojeći način funkcionira više od 20 godina, okoštao je i nije fleksibilan, Beus Richemberg smatra da će za njegovu reorganizaciju, o čijoj se potrebi govori već nekoliko godina, trebati više vremena i faza.
"Promocija hrvatskoga turizma je preozbiljna stvar da bismo je ugrozili (pre)kratkim rokovima primjene novih zakonskih rješenja, koja moraju ići za većom razinom profesionalizacije i održivosti tog sustava, njegove depolitizacije, klasteriranju prema zonskim brendovima, osposobljavanju sustava za koordiniranje razvojnih projekata prema EU fondovima kao i pretvaranju Glavnoga ureda HTZ-a u nacionalnu promotivnu agenciju usmjerenu isključivo na strana tržišta te druga", naveo je Beus Richembergh u razgovoru za Hinu.
Osvrnuvši se na rad Odbora u protekle 3,5 godine, istaknuo je da su u suradnji s Vladom kroz Sabor provedene brojne izmjene i dopune postojećih propisa u turističkoj i ugostiteljskoj branši, kao i iz drugih područja koji utječu na te djelatnosti, što je, istaknuo je, više nego je učinjeno u prijašnja tri mandata.
Izdvojio je pritom prošlotjedno prihvaćanje Zakona o ugostiteljstvu, potom prije dvije godine donesenu Strategiju razvoja turizma do 2020., ali i brojne druge zakonske regulative (izmjene, dopune, uredbe) turizma i ugostiteljstva, poput zakona o pružanju usluga u turizmu, o turističkoj inspekciji, pa i zakona kojima se regulira porezni sustav, graditeljstvo, legalizacija bespravne gradnje, koncesije, unutarnja plovidba, strateške investicije, gorska služba spašavanja, prostorno planiranje i drugi.
Među primjerima dobrodošle izmjene zakona Beus Richemberg ističe promjenu zakona o PDV-u 2013., čime je omogućeno da pod hrvatsku zastavu i u hrvatski registar pristupi 4.650 stranih plovila čiji su vlasnici u državni proračun uplatili oko 304 milijuna kuna, kao i da je izmjenama propisa omogućen spas i oporavak male brodogradnje nakon što je u njoj do 2012. izgubljeno oko 7 tisuća radnih mjesta.
Dodao je da je jedina važna stvar koju još nisu riješili - novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, no kako je i taj zakon nedavno upućen u Sabor postoje šanse da i to naprave.
"Sadašnje stanje oko tog dobra može se opisati kao 'programirani kaos' zbog kojeg se propuštaju mnoge razvojne šanse te dozvoljava i 'ludovanje' i dijametralno različita praksa na pomorskom dobru od županije do županije", ističe Beus Richembergh dodajući da će o tome službeno raspravljati u rujnu, kao i da bi bilo dobro da se zakon donese do kraja ovog mandata zbog postojećeg lošeg stanja.
(Hina)