Turistička sezona odnosno predsezona do sada se odvijala prema očekivanjima, ponegdje i bolje od toga, a kako su najave dobre i za ljeto i jesen očekuje se da će i do kraja godine turistički rezultat biti dobar, zaključilo je u četvrtak Turističko-poslovno vijeće pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
"Osim turističkih porasta u predsezoni ove godine u turizmu su važne još dvije činjenice, dovršetak velikih investicija uz pomoć HBOR-a s otvaranjem novih objekata i povećanjem kvalitete ponude te sve više manifestacija, pogotovo velikih u raznim destinacijama, što govori da su i one prepoznale važnost raznolikih sadržaja za privlačenje većeg broja turista i u predsezoni", ocijenio je predsjednik tog HGK-ovog Vijeća Franco Palma.
Direktorica nacionalne udruge hotelijera UPUHH-a Iva Bahunek istaknula da su hotelijeri manje-više u svakom mjesecu ove godine zabilježili poraste čime su naravno zadovoljni.
No, ona je, kao i predstavnici udruga putničkih agencija, UNPAH, UHPA i UPA pri HGK, kazala kako će se rezultat ove predsezone još bolje vidjeti krajem lipnja odnosno sezone početkom srpnja jer se zna da je taj mjesec i ove godine pomalo neizvjestan zbog kasnih školskih praznika u Njemačkoj.
Iako nitko pri tom nije izrazio neku veću zabrinutost za 'punjenje' srpnja, ipak je Palma naglasio kako će zbog ovogodišnjih raznih poduzetih marketinških i promotivnih mjera za taj mjesec i od strane privatnog i od javnog sektora, biti zanimljivo vidjeti kako će proći srpanj.
U dobre ljetne mjesece vjeruju i u kampovima koji su, kazao je direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano Palman u predsezoni zabilježili pozitivne trendove, osim iz Nizozemske, što zabrinjava jer je to važno kamping tržište.
"Iz Nizozemske imamo minuse u kampovima već par godina, to se nastavlja i ove i bilo bi dobro analizirati zašto je to tako, a moguće i poboljšati promociju na tom tržištu", poručio je Palma.
Ipak nije sve idealno - nedostaju kadrovi, neregistrirani promet, 'čepovi' zbog kruzera..
Da nije baš sve idealno u sektoru uoči glavne ljetne sezone naznačili su predstavnici restoratera i ugostitelja u Vijeću, Abi Shalabi i Nenad Šepak, kazavši da se jako teško nalaze kvalitetni kadrovi poput kuhara i konobara, u čemu primjećuju i određenu nelojalnu konkurenciju u onima koji otvore objekte samo tijekom ljeta ili na 2-3 mjeseca.
"Imamo manjak kuhara i konobara, a oni koji otvaraju objekte samo ljeti nude im znatno veće plaće od nas koji radimo cijele godine i to taj manjak kadra još i uvećava", kazao je Shalabi dodajući kako unatoč tome ipak primjećuje da je u sektoru zbog novih pravilnika i zakona bolje nego prije.
Šepak je pak ukazao na stari problem da ugostitelji na kontinentu jedva opstaju i puno teže posluju nego oni na Jadranu, kao i da mu smetaju priče o povećanju cijena jer one prate povećanje kvalitete ponude i usluga, što je po njegovoj ocjeni u ugostiteljstvu vidljivo praktički u cijeloj Hrvatskoj.
Predsjednik UNPAH-a Zlatko Kukec iznio je problematiku, na koju su mu se požalile neke članice te udruge, većinom manje agencije iz Dalmacije (Brač, Dubrovnik), da se suočavaju s neregistriranim ilegalnim obiteljskim smještajem koji se prodaje bez posrednika čime pada promet tim agencijama, kao i da se u Dubrovniku stvaraju silne gužve s kruzera te da tom gradu nedostaje strategija i vizija turizma.
Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić, kao i direktorica HGK Sektora za turizam Leila Krešić-Jurić, na to su ukazali da je s obiteljskim smještajem u Hrvatskoj i inače najveći problem na području Splitsko-dalmatinske županije, gdje se nalazi i gotovo 75 posto svih kapaciteta tog smještaja (u kojem je oko 50 posto svih turističkih kreveta ili oko 500 tisuća).
"Jedino u toj županiji nema predstavnika te Zajednice HGK, što bi bilom krajnje potrebno, jer u svim drugim županijama to je dovelo do bolje situacije i manje 'sivila' sa obiteljski smještajem te stoga pozivamo ljude iz te županije da se jave da organiziramo i tamo radionice i edukacije na korist i iznajmljivača i agencija i turista i destinacija", poručila je Krešić-Jurić.
Pinezić je pak iznio primjer Krka gdje se na ukupnih oko 4,5 milijuna noćenja još oko 1,5 milijuna ostvari u kućama za odmor u tzv. nekomercijalnom registriranom prometu uz plaćanje paušalne boravišne pristojbe, dodajući da neregistriranog prometa (noćenja) ima zasigurno i dalje u Hrvatskoj, ali je teško znati je li se tu radi o nekoliko milijuna noćenja ili manje.
(Hina)