Iako glavni posao u turizmu tek slijedi, rezultati dosadašnjeg tijeka sezone sa ostvarenih 2 milijuna dolazaka turista i 6 milijuna noćenja u prvih pet mjeseci su zadovoljavajući i veći od planiranih, što pokazuje da ćemo imati još jednu odličnu turističku godinu, kazao je danas ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta na sjednici Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Tom je sjednicom HTZ ujedno obilježio i 15. godišnjicu osnivanja sustava turističkih zajednica u Hrvatskoj.
Komentirajući dobre dosadašnje rezultate sezone Kalmeta je dodao i da se slijedom toga ove godine u Hrvatskoj može očekivati i veći prihod od turizma od lanjskih 6,3 milijarde eura, odnosno porast tih prihoda od 3 do 5 posto.
Sjednici Sabora HTZ-a prethodila je i sjednica Turističkog vijeća HTZ-a na kojoj je uz pozitivne rezultate sezone istaknuto i nekoliko problema hrvatskog turizma ove godine poput pada prometa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, neodgovarajuće politike cijena u pojedinim odredištima i vrstama smještaja te neprivatiziranost pojedinih hotelskih poduzeća.
Članica Vijeća Pave Župan Rusković pritom je naglasila da će zbog 200 chartera manje ove godine Dubrovačko-neretvanska županija, posebno Korčula i Pelješac, imati manji promet nego lani te da će to biti teško nadoknaditi u glavnom dijelu sezone.
Smatra da država treba nešto hitno učiniti u smislu subvencija i podrške za dolazak turista zrakoplovima na to područje, koje će unatoč novim cestama uvijek prvenstveno biti avio destinacija.
Osvrćući se na taj problem ministar Kalmeta je kazao da se za podršku za pred i posezonske letove može naći nekakvo rješenje, ako je to i samo to jedini problem za to područje.
Član Vijeća iz Istre Veljko Ostojić istaknuo je pak problem ovogodišnjeg manjeg dolaska njemačkih i britanskih turista u Istru te smatra da se zbog toga iduće godine treba više pažnje posvetiti promociji na tim tržištima.
U vezi cijena na Vijeću je istaknuta problematika previsokih cijena nekih kampova i privatnog smještaja, a koja ne odgovara ponuđenoj kvaliteti, što može dovesti do pada prometa u tom segmentu smještaja.
Problem su i neprivatizirane hotelske kuće na makarskom području (Živogošće, Podgora i druge), na Rabu (Imperial), u Crikvenici (Jadran) te u Dubrovniku, zbog čega su ta područja deficitarna s tisućama hotelskih kreveta. Stoga je potrebno, istaknuto je, što prije nastaviti proces privatizacije, jer će se jedino tako moći očekivati i veći broj noćenja. (Hina)