Hrvatska ima znanja i sposobnosti da bude među najpoželjnijim turističkim destinacijama, i bilo bi važno da se tome cilju približi do 2020. godine, za što će biti potrebni kvalitetni turistički proizvodi, stabilna politička situacija u zemlji i više razumijevanje za razvoj turizma, kazala je ravnateljice Instituta za turizam Sanda Čorak. Obilježavajući ove godine 55 godina postojanja, tijekom kojih je izradio više od 1300 stručnih studija, master planova i drugih radova, Institut za turizam nastoji iznova skrenuti pažnju stručne, ali i šire javnosti na važnost znanstvenog pristupa i obrade turističke problematike.
Čorak je kao jedan od većih poslova koje su dosad odradili istaknula dokument Glavni plan i strategija razvoja turizma Hrvatske (13 izvješća) temeljem čega je Ministarstvo turizma kao naručitelj tog plana koncipiralo Strategiju razvoja turizma u RH do 2020., prošle godine usvojenu u Hrvatskom saboru. To je ujedno i prvi sveobuhvatni strateški dokument hrvatskog turizma, čiji je glavni cilj da Hrvatska do 2020. godine uđe među 20 najpoželjnijih destinacija u svijetu.
"To će se moći ostvariti samo ako se realiziraju predviđene mjere i projekti iz Strategije", smatra Čorak, dodajući da je hrvatskoj turizam vrlo važan za preobrazbu i mnogih drugih područja, zapošljavanje i razvoj lokalne zajednice a da bi ga se prepustilo 'stihiji'. S obzirom na interes turističke potražnje u Europi i svijetu, koji je zadnjih godina stalan, Čorak vjeruje da budućnost hrvatskog turizma nije upitna, ističući da je ipak teško predvidjeti kojom će se brzinom on razvijati u fizičkom obujmu i u kvaliteti proizvoda. Za postizanje strateških ciljeva izuzetno važnim smatra suradnju privatnog i javnog sektora u turizmu, kao i politike i samog sektora sa znanošću jer je to i ključ uspjeha brojnih drugih u svijetu priznatih i uspješnih turističkih zemalja.
Danas se Institut multidisciplinarno bavi djelovanjem i učincima turizma s aspekta prostora, prometa, okoliša, sociologije, urbanog planiranja i arhitekture, organizira brojne edukativne i aktivnosti popularizacije znanosti, pri čemu Čorak vjeruje i da su uspješni u povezivanju istraživanja, obrazovanja i prijenosa znanja u turističko gospodarstvo. Zadnjih godina dosta rade i na povećanju znanstvene izvrsnosti kako bi povećali i međunarodnu prisutnost, što im je strateški cilj, koji mogu postići suradnjom koju već danas kroz transfer znanja ostvaruju sa zemljama u regiji te sa znanstvenim institucijama u Europi i Svjetskom turističkom organizacijom (UNWTO), s kojom će uskoro, kako najvljuje, surađivati i na istraživanju turističke potražnje te otkrivanju novih segmenata.
Za bolji rad nedostaje im više sredstava za znanstvena istraživanja pa tako vrlo često moraju uvjeravati da su im zaista za cijelu zemlju potrebni podaci o npr. tržišnom profilu gostiju, napominje Čorak.
Prisjećajući se prošlosti, Čorak kaže da su se otprilike do 1980-ih najviše bavili projektima usmjerenim na ekonomiju turizma, a krajem tog desetljeća počeli su i s jednim od najpoznatijih longitudinalnih istraživanja turističke potražnje pod komercijalnim nazivom TOMAS, dok su u 1990-im dosta projekata imali o temi privatizacije i tržišnog restrukturiranja do tada društvenih poduzeća. Tada kreću i s razvijanjem metoda i alata za izradu marketinških planova koje su radili za potrebe županija, a kasnije ulaze i u nova područja istraživanja poput prometnih studija s obzirom na uočeni problem prometne zagušenosti u većini primorskih destinacija.
Ove godine završili su Satelitski račun turizma za 2011. a uskoro kreću i s projektom transformativne uloge turizma u 21. stoljeću, dok bi najnovije istraživanje TOMAS Ljeto, koje je i najstarije u 'porodici' TOMAS istraživanja, koje se radi svake tri do četiri godine od 1987., trebali predstaviti u siječnju iduće godine. To su istraživanje proveli ovog ljeta, od lipnja do rujna u 80-ak turističkih mjesta, uz napor istraživačkog tima Instituta i potporu nekih županijskih i gradskih turističkih zajednica, ali je ovoga puta izostala podrška Ministarstva turizma.
Institut za turizam u Zagrebu javna je znanstvena institucija čiji je osnivač RH i upisani su u upisnik znanstvenih organizacija. Zadnjih desetak godina nisu mijenjali broj zaposlenika, te ih je ukupno 29, od čega 21 istraživač. Čorak ističe i da bi im, s obzirom na raznovrsnost poslova trebalo i novih djelatnika, no za sada ih nažalost nemaju s čime platiti. Do 35 posto ukupnih prihoda ostvaruju tržišnim projektima, čime uspijevaju osigurati sve ono što treba njihovim istraživačima treba, od školarina za doktorske studije do nabavke kompjutora i softvera, časopisa i knjiga. (Hina)