Studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije tijekom redovite nastave prošle godine i u sklopu projekta suradnje s Nacionalnim parkom Risnjakom utvrdili su prijedloge aktivnosti kojima bi se poboljšale turističke mogućnosti tog parka.
Konačni cilj te suradnje jest izrada strategije turističkog razvoja Nacionalnog parka Risnjaka u kojoj bi trebalo sudjelovati više znanstvenika i stručnjaka s opatijskog fakulteta. Poslovno-znanstvena suradnja službeno je potvrđena početkom godine, a potpisnici su bili dekan Jože Perić i ravnatelj Risnjaka Miljenko Gašparac.
Studenti su u sklopu kolegija prof. Rade Kneževića Prirodni resursi u turizmu obavljali terenska istraživanja na području Nacionalnog parka Risnjaka, a rezultat je više diplomskih i seminarskih radova.
Prof. Knežević ističe da su istraživanja trebala utvrditi kako park učiniti zanimljivijim i poboljšati njegov sadržaj u skladu s održivim razvojem. Prijedlozi studenata su da se postavi više ploča s obavijestima o osobitostima određenih lokacija, zatim da se uz staze u parku postave ploče na kojima bi se očitavala promjena nadmorske visine na svakih 100 metara uspona te da se izrade karte parka s naznačenim vrijednostima poput najduljeg trajanja snježnog pokrivača, lokacija s najjačim vjetrom ili mrazištima – točkama najnižih temperatura.
Predložena je i gradnja brvnara s obilježjima lokalne arhitekture na sjecištima najvažnijih staza u parku. One bi, navodi Knežević, mogle postati vježbališta za projekte istraživanja brdskog turizma. U planu je i zajedničko prijavljivanje fakulteta i nacionalnog parka za financiranje iz fondova EU-a za realizaciju osmišljenih projekata.
Nacionalni park Risnjak, ističe Knežević, može postati okosnica razvoja turizma Gorskog kotara. Turizam u Gorskom kotaru, nakon završetka dosadašnjih faza u kojima je prevladavao zdravstveni, zimski sportski ili tranzitni turizam, usmjerava se prema većem turističkom vrednovanju zaštićenih područja, dodaje Knežević.
Fakultet iz Opatije sličnu suradnju namjerava uspostaviti i s Parkom prirode Učkom, Nacionalnim parkom Sjevernim Velebitom te Pećinskim parkom Grabovačom u blizini Perušića.
Ravnatelj Nacionalnog parka Risnjaka Miljenko Gašparac ističe da je toj ustanovi razvoj turizma važan kao jedan od oblika povećanja vlastitih prihoda te da je zato uspostavljanje suradnje s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu kao najkvalitetnijom institucijom na tom znanstvenom području razumljiv potez.
Osim terenskih istraživanja i zajedničke radionice, važan je i razvoj specijaliziranog kadra za rad u tom obliku turizma, dodaje Gašparac. Za Nacionalni park je bitno da posjetitelji ne budu prepušteni sami sebi, nego da se uključuju u razne oblike edukacije i druge programe tijekom boravka na Risnjaku, kaže Gašparac.
Želja je povećati broj posjetitelja s plaćenom ulaznicom, kojih je sad oko 20.000 na godinu, a procjenjuje se da je stvaran broj posjetitelja dvostruko veći. Jedan od problema koji treba riješiti u sljedećem razdoblju jest utvrditi najbolji način naplate ulaznica s obzirom na to da Nacionalni park ima čak 23 kolna ulaza koja je vrlo teško kontrolirati, kaže ravnatelj Gašparac.
Risnjak je proglašen nacionalnim parkom 1953. godine na prijedlog botaničara Ive Horvata. Specifičnost tog područja je u tome što se na relativno malom prostoru nalaze mnogi geološko-geomorfološki, vegetacijski, klimatski i pedološki fenomeni, što je i bio razlog da se proglasi najstrože zaštićenim područjem.
Osim turističko-rekreacijske, kulturne i odgojno-obrazovne namjene, u Nacionalnom parku Risnjaku više od 150 godina provode se znanstvena istraživanja. (Hina)