S većine stranih tržišta hrvatski je turizam ove godine do kraja studenog zabilježio poraste turističkih dolazaka i noćenja, s mnogih i dvoznamenkaste te poraste veće od očekivanja, a kako prosinac ima mali udjel u ukupnom turističkom godišnjem prometu već sada se može zaključiti da su fizički turistički rezultati ove godine vrlo zadovoljavajući.
Ocjena je to Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (TV HTZ) koje je na svojoj ovotjednoj sjednici uz ostalo razmotrilo i izvješće o tijeku sezone i stanju na tržištima.
Od siječnja do kraja studenog ove godine, po podacima HTZ-a, u Hrvatskoj je boravilo gotovo 12,3 milijuna turista ili 5,5 posto više nego prošle godine, dok je 72 milijuna noćenja porast od 4,1 posto. Strani su turisti tradicionalno činili većinu dolazaka i noćenja, a ostvarili su i veće poraste od ukupnih - do kraja studenog ove godine došlo ih je 11,1 milijun ili 6,1 posto više, a s 65,4 milijuna noćenja u plusu su od 4,7 posto.
Među stranim tržištima s najvećim porastima direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić izdvojila je one s dvoznamenkastim rastom noćenja - Poljsku (rast od 20,3 posto), Veliku Britaniju (24 posto), SAD (25,6 posto) te skandinavske zemlje Norvešku i Švedsku (po 30 posto) i Finsku (35,5 posto). Važnim je ocjenjuje i što su tradicionalna tržišta za hrvatski turizam, poput Njemačke (koja je i tržište broj jedan s udjelom u ukupnim noćenjima od 22 posto), Austrije, Slovenije, Češke, Mađarske i Slovačke također ostvarila poraste noćenja (od oko 2 do 4 i više posto).
S druge strane, očekivano pad noćenja zabilježen je iz Rusije (od 21,6 posto) i Ukrajine (od 24,5 posto), i to zbog problema s izdavanjem viza odnosno novog viznog režima zbog ulaska Hrvatske u EU, dok je iz Italije i Španjolske pad noćenja (od 2,1 odnosno 8 posto) objasnila krizom u tim zemljama. Zbog pada ruskih i ukrajinskih noćenja Matešić i ministar turizma te predsjednik HTZ-a Darko Lorencin na sjednici Vijeća su najavili pojačane aktivnosti HTZ-a na tom tržištu za iduću godinu. Osim turističkog sajma u Moskvi u ožujku u planu su krajem siječnja i poslovne radionice u Moskvi i Kijevu.
Ministar Lorencin je kazao i da je o viznom režimu prema tim zemljama razgovarao i s potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić te da su zaključili kako od 1. siječnja iduće godine vizni režim za te zemlje ide bez prepreka, uz vizne centre, online i sve druge kanale što bržeg i jednostavnijeg izdavanja viza.
Lorencin je rekao i da je dogovoreno da se tim turistima vize izdaju na 90 dana i da budu višekratne, što znači da s njima u toliko dana mogu doći i više puta u Hrvatsku, otići u Crnu Goru ili drugu zemlju te se vratiti. (Hina)