Na 7. sjednici Vijeća DMO za kontinentalnu Hrvatsku, održanoj 26. rujna 2013. godine u Zagrebu, naglasak je stavljen na stvaranje novih turističkih proizvoda kroz valorizaciju postojećih prirodnih resursa kojima raspolaže Republika Hrvatska. Uz pomoćnika ministra Davora Ižakovića, direktoricu Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, Meri Matešić i direktore županijskih TZ-a kontinentalne Hrvatske, na sjednici su sudjelovali i direktori priobalnih županijskih TZ-a, jer predstavljeni projekti su prilika za dodatni turistički razvoj na području cijele Hrvatske.
Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza, Vladimir Novak predstavio je projekt „Europski pješački putovi“, usmjeren na povezivanje postojećih staza i putova u Hrvatskoj s europskom mrežom pješačkih, kroz uključivanje Hrvatske u Europsku pješačku asocijaciju (ERA). Ova asocijacija ima oko 3 milijuna članova, zaljubljenika u pješačenje, iz više od 50 zemalja, koji su usmjereni na aktivno provođenja odmora tijekom cijele godine.
Prema Novakovim riječima, pješački putovi su vrlo traženi turistički proizvod u Europi, s trendom stalnog rasta, a trenutno se pružaju od skandinavskih zemalja do Grčke, u duljini od 79 tisuća kilometara. S ciljem turističke valorizacije postojećih prirodnih resursa, odnosno pješačkih staza, projekt je usmjeren na uključivanje Hrvatske u postojeće trase, odnosno spajanje s dva europska puta, u prvoj fazi projekta. Europski put E-6, koji povezuje Baltik i Jadransko more, prolazio bi od granice Slovenije do granice Bosne i Hercegovine, kroz Platak, Delnice, Mrkopalj, Bjelolasicu, Ogulin i Liku, uključujući dva nacionalna parka (Risnjak i Plitvička jezera) i strogi prirodni rezervat Bijele i Samarske stijene. Drugi, Mediteranski pješački put E-12, koji spaja Gibraltar i Atenu, u Hrvatskoj bi prolazio kroz priobalni i otočni dio, od Istre, preko Opatijske rivijera do granice s Crnom Gorom, uključujući pet nacionalnih parkova i šest parkova prirode.
„Pješački putovi predstavljaju tražen turistički proizvod u Europi, a turistima je ovakav način provođenja aktivnog odmora privlačan tijekom cijele godine. Pješačenje nema nikakva ograničenja i svatko može za sebe odlučiti u kojem trenutku i gdje će se uključiti, odnosno isključiti s puta. Riječ je o dobrim potrošačima, koji vole prirodu te poštuju kulturno i povijesnu baštinu zemlje kroz koju prolaze, pa bi zato ovakav turistički proizvod Hrvatskoj u turističkom smislu pružio dodatnu vrijednost turizma u Hrvatskoj“ naglasio je Novak te dodao kako je za realizaciju projekta neophodno uključivanje i interes javnog sektora, odnosno turističkih zajednica destinacija kroz koje bi putovi prolazili.
Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joško Stella predstavio je projekt „Valorizacija starih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji“, usmjeren na revitalizaciju sela, odnosno obnovu tradicijskih kuća uz očuvanje kulturne baštine i zapošljavanje domaćeg stanovništva. „Eko-etna sela već postoje u Hrvatskoj, ali su tek u začetku, pa je tako na područje Splitsko-dalmatinske županije 33 eko-etno sela, a mogli bi ih imati i preko stotinu. Za snažniji razvoj ovakvog turističkog proizvoda, neophodno je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa koji predstavljaju glavno ograničenje, ali i aktivnije uključivanje lokalne zajednice koja može imati koristi od turističke valorizacije autohtonog prostora u kojem žive“, naglasio je Stella, dodavši kako županija kroz ovakav turistički proizvod planira ponuditi dodatnih 20 tisuća kreveta, što će između ostaloga ojačati kvalitetu smještajne ponude te produžiti sezonu. Eko-etno sela nude mogućnost za razvoj eko, kulturnog, gastro i aktivnog turizma, uz uključivanje domaćeg stanovništava u turistički razvoj i planiranje. Cilj je da se koncept eko-etno sela primjenjuje na području cijele Hrvatske, a povezivanjem s primjerice tematskim stazama, ovakav turistički proizvod svakako bi pridonio dodatnom jačanju konkurentnosti turizma u destinaciji ali i Hrvatskoj u cjelini, zaključeno je na sjednici.
Pomoćnik ministra Davor Ižaković podržao je oba projekta, naglasivši kako je stvaranje dodatnih turističkih proizvoda, posebice kroz koncept održivog razvoja i očuvanja prirodne i kulturne baštine, hvalevrijedan način budućeg razvoja turizma Republike Hrvatske.