Zdravstveni turizam, kao poseban oblik turizma, na globalnoj razini raste po stopi između 15 i 20 posto godišnje te je od strateške važnosti za hrvatski turizam. Primjera radi, medicinski turizam, kao jedan od segmenata zdravstvenog turizma, kreće se na razini od 44 do 60 milijardi dolara godišnje, čulo se na Turističkom forumu ''Crikvenica - rivijera zdravlja'', održanome povodom 125 godina crikveničkoga turizma, jučer u Crikvenici.
U izradi je Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma Republike Hrvatske, na kojemu zajednički rade Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo turizma, radi uspostavljanja sustava minimalnih standarda opremanja, sigurnosti, kvalitete usluga i okolišnog održivog zelenog poslovanja, istaknuo je Ivo Bašić u ime Ministarstva turizma. Primorsko-goranska županija usvojila je Strategiju razvoja zdravstvene industrije od 2013. do 2020. te, prema riječima prof. dr. sc. Vladimira Mićovića, ravnatelja Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, radi intenzivno na odgovarajućem akcijskom planu.
Crikvenica je, što je posebno naglasio Damir Rukavina, gradonačelnik Grada i predsjednik TZ, prepoznata još potkraj 19. stoljeća, točnije 1888. godine kao jedna od kvarnerskih kvalitetnijih i potencijalnih zdravstvenih turističkih destinacija, kada je izgrađeno prvo javno morsko drveno kupalište, do profiliranja Crikvenice kao kupališnog odredišta i destinacije. O tim povijesnim i današnjim posebnostima govorio je dr. sc. Amir Muzir s Medicinskoga fakulteta u Rijeci, posebno ukazujući na povijesni tijek osnivanja dioničkog društva Crikvenica, otvaranje prvoga kupališta i hotela, početak bilježenja meteoroloških podataka te zagovor članova tadašnje vladarske kuće.
Govoreći o pristupu razvoju turizmu, Edvin Jurin iz Weber Shandwicka grupacije McCann Zagreb, naglasio je postojanje potencijala da se od tzv. ''turizma drugog prebivališta'' ostvari u Hrvatskoj u sklopu projekta ''Hrvatska - Florida Europe'' više od 1,2 milijarde eura te nadalje u okviru adekvatno strukturiranog i moderno osmišljenog klastera i više od 2,8 milijarde eura godišnje, i to tako da se sustav turizma zdravlja postupno razvija od razine duševne i tjelesne obnove do složenijih zahvata medicinskog turizma.
Znatan doprinos svemu dala je osebujna crikvenička klima zajedno s geografskim položajem, topografijom te florom i faunom, istaknula je dr. sc. Ksenija Zaninović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu, što je u svome izlaganju o crikveničkim prirodnim i posebice morskim ljekovitim svojstvima potvrdio i prim. mr. sc. Goran Ivanišević u ime Akademije medicinskih znanosti iz Zagreba. Želi li se Crikvenica brendirati kao ''rivijera zdravlja'', valja osmisliti istinitu i ostvarivu ''brend priču'', upozorila je Marijana Biondić, direktorica TZ grada Crikvenice. U Strateškom marketinškom planu Kvarnera 2009.-2013. utvrđeno je da bi destinacijski brend Rivijere Crikvenica - Vinodol trebao počivati na obećanju visoke energije, zdravog, sportskog i mladenačkog duha te činjenici da je Crikvenica povijesno bila inovativna wellness destinacija na Jadranu.
O pristupu pozicioniranju crikveničke rivijere kao destinacije zdravstvenog turizma na način da identitet i imidž proizlaze iz ideje vodilje te o mogućnosti razvoja wellnessa i spa ponude na crikveničkoj rivijeri u ime Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije govorio je dr. sc. Dragan Magaš. Daljnji razvoj zdravstvenog turizma temelji se, prema dr. sc. Mileni Peršić, na sinergiji zdravlja i specifičnih znanja, koju je moguće steći na Poslijediplomskome specijalističkom studiju ''Zdravstveni turizam'', nastalom kao rezultat uspješne suradnje Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo iz Opatije s Medicinskim i Filozofskim fakultetom u Rijeci.
Jednu od ključnih uloga trebaju odigrati i turističke agencije specijalizirane za zdravstveni turizam, koje se znatnim dijelom transformiraju u receptivne DMC agencije, napomenula je prof. dr. sc. Romana Lekić s Veleučilišta ''Vern'' u Zagrebu. O moru kao kompleksnom mediju s ljekovitim i blagotvornim antiseptičnim, antibakterijskim i antivirusnim učinkom govorila je Anna Maria Donadić iz Instituta za istraživanje ljekovitosti mora Aqua Maris Jadranskoga Galenskog laboratorija iz Rijeke.
Na kraju, svoja konkretna saznanja i specifična skustva iznijeli su na području dentalne medicine mr. sc. Domagoj Žabrović s Kliničkog zavoda za stomatološku protetiku KBC-a Dubrava, za Thalassotherapiju Crikvenica Damir Lončarić i Silvije Šegulja, Damir Avdagić za Polikliniku ''Katunar'' te Vlasta Brozičević za Terme Selce, u kojima su se, prema njenim riječima, oporavljali članovi niza reprezentacija i klubova iz Hrvatske i inozemstva te više od 120 prvaka i olimpijaca.