Četiri godine krize je učinilo svoje. Došao je trenutak promjene, moramo krenuti putanjom gospodarskog rasta. To neće biti lako. Toliko je izgubljenih radnih mjesta, toliko blokada koje podgrijavaju pesimizam, a to nam najmanje treba. Želimo potaknuti optimizam, reći vam što Vlada radi, ali i poslati jasnu poruku da Vlada ne može sve sama. Mi vas želimo informirati o svemu što je Vlada pokrenula i potaknuti vas da ponudite dobre projekte koji će se financirati iz fondova Europske unije, a Hrvatskoj na raspolaganju u idućim godinama stoji 11,7 milijardi eura, istaknuo je to Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije otvarajući u Splitu skup na kojem su pod nazivom „ProInvest“ predstavljene ključne mjere Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. U Velikom amfiteatru Ekonomskog fakulteta okupilo se više od 300 poduzetnika, obrtnika i predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave. Uz Branka Grčića, Vladin su program predstavljali i ministri Ivan Vrdoljak, Veljko Ostojić, Gordan Maras, Mirando Mrsić, te Boris Lalovac, zamjenik ministra financija i Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU, kao i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.
Četiri godine krize je učinilo svoje. Došao je trenutak promjene, moramo krenuti putanjom gospodarskog rasta. To neće biti lako. Toliko je izgubljenih radnih mjesta, toliko blokada koje podgrijavaju pesimizam, a to nam najmanje treba. Želimo potaknuti optimizam, reći vam što Vlada radi, ali i poslati jasnu poruku da Vlada ne može sve sama. Mi vas želimo informirati o svemu što je Vlada pokrenula i potaknuti vas da ponudite dobre projekte koji će se financirati iz fondova Europske unije, a Hrvatskoj na raspolaganju u idućim godinama stoji 11,7 milijardi eura, istaknuo je to Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije otvarajući u Splitu skup na kojem su pod nazivom „ProInvest“ predstavljene ključne mjere Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva.
U Velikom amfiteatru Ekonomskog fakulteta okupilo se više od 300 poduzetnika, obrtnika i predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave. Uz Branka Grčića, Vladin su program predstavljali i ministri Ivan Vrdoljak, Veljko Ostojić, Gordan Maras, Mirando Mrsić, te Boris Lalovac, zamjenik ministra financija i Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU, kao i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.
Ministar turizma Veljko Ostojić u svom se izlaganju osvrnuo na Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, koja je usvojena na Vladi RH. „Taj će nam dokument omogućiti da upravljamo razvojem turizma, umjesto da prepuštamo da nam se on događa sam po sebi. Strategija je ujedno i prijatelj investicija jer pokazuje u kojem smjeru želi ići turistički sektor u Hrvatskoj. Ona je i podloga za niz drugih strateških dokumenata na nižim razinama te input za prostorne planove jedinica regionalne i lokalne samouprave“, rekao je ministar Ostojić te dodao kako je jedan od strateških ciljeva i realizacija 7 milijardi eura novih investicija. Taj cilj je ambiciozan, ali i ostvariv, naglasio je ministar.
Govoreći o hrvatskom smještajnom portfoliu, ministar je istaknuo kako je on nepovoljan, s udjelom hotelskog smještaja od samo 13 posto. Stoga je cilj povećanje udjela na 18 posto, što će dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta te povećanja potrošnje na 14,3 milijardi eura do 2020. godine. Među zacrtanim ciljevima su i rješavanje pitanja turističkog zemljišta, privatizacija neprivatiziranog portfolia te jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i EU fondova, kao izvora financiranja projekata u turizmu.
„Svjesni smo činjenice da ima investicija u turističkom sektoru, no ima puno više prostora za ostvarenje njihovog još većeg broja“, rekao je ministar, dodavši kako je velik interes i inozemnih i domaćih investitora za hrvatski turistički portfelj.
„Tijekom ove godine raspisat ćemo natječaje za nekoliko lokacija, a prije svega za Kupare. Posebno naglašavam i pozivam sve koji imaju interes za investiranje, da su kreditni uvjeti HBOR-a odlični, a na tragu toga je i nova kreditna linija za male i srednje poduzetnike u turizmu, pripremljena u suradnji Ministarstva turizma, Ministarstva poduzetništva i obrta, HBOR-a i HAMAG-a“, naglasio je. Osim toga, Ministarstvo turizma će i ove godine raspisati javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem programa poticanja inovacija u turizmu (Inovativni turizam), unaprjeđenja ponude turističkog sektora (Korak više) te razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima.
Potpredsjednik Grčić kazao je i da su od 2008. do 2012. godine investicije pale nominalno za 36 posto, broj zaposlenih u industriji smanjen je za 45 tisuća, u trgovini za 37.000, u građevinarstvu za 31.000. Istodobno u obrazovanju je broj zaposlenih porastao za 8.000, a zdravstvu za 4.000.
U četiri godine krize javni dug je povećan za 75 milijardi kuna, a proračunski izdaci za kamate na taj dug porasli su 4,5 milijardi kuna.
Strategija Vlade Republike Hrvatske je da uz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme potakne restrukturiranje poduzeća u svrhu očuvanja radnih mjesta, te pokrene javne investicije i poboljša poslovnu klimu za ubrzanje investicija u privatnom sektoru.
Potpredsjednik Grčić iznio je i više podataka o prvim rezultatima Vladinih mjera u očuvanju postojećih radnih mjesta: utvrđeni su rokovi plaćanja, poboljšana je likvidnost, jača je zaštita vjerovnika, već je zaprimljeno 3238 zahtjeva za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, iznos obveza tih tvrtki je 32 milijarde kuna a zapošljavaju 25.000 ljudi. Hrvatska banka za obnovu i razvitak u 2012. Odobrila je 3,5 milijardi kuna više kredita, jamstveni kapital Hamag Investa povećan je s jedne na dvije milijarde kuna, a broj zahtjeva za izdavanjem jamstava u odnosu na 2011. porastao je za 94 posto. Lani je poduzetnicima i obrtnicima dano 378,5 milijuna kuna bespovratnih poticaja, a ove godine proračun „Poduzetničkog impulsa“ iznosi 730,5 milijuna kuna.
Ukupna vrijednost javnih investicijskih projekata u Dalmaciji u ovoj godini iznosi 1,1 milijardu eura, od čega je u 2013. planirano realizirati 242,3 milijuna eura u energetici, infrastrukturi i poljoprivredi. Potpredsjednik Grčić istaknuo je i da je prema podacima Agencije za investicije i konkurentnost u sedam privatnih projekata započela izgradnja objekata ili instalacija opreme, njihova je vrijednost 378 tisuća eura i zapošljavaju 710 ljudi. Za 21 projekt u tijeku je izrada UPU/DPU ili ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola, a njihova vrijednost je 3,2 milijarde eura s 1.547 novih radnih mjesta. U Agenciji imaju i prvu informaciju o 34 projekta, vrijedna 1,8 milijardu eura i s potencijalnih 5.444 radnih mjesta.
Privatnim investicijskim projektima pruža se institucionalna potpora kroz nova zakonska rješenja, jačanje poslovne klime i otklanjanje prepreka. Investicijski ciklus financirao bi se u većoj mjeri na projektnoj osnovi kapitalom javnog sektora, iz proračuna, nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU, sredstvima razvojnih banaka.
Ministar Vrdoljak je istaknuo kako je Hrvatska mala zemlja te da je svaki mali investitor važan. "Investicije preko tri milijuna eura oslobodili smo od plaćanja poreza na dobit na deset godina, a uvjet je da otvaraju 15 radnih mjesta. Olakšali smo otvaranje tvrtki - otvoreno je oko tri tisuće tvrtki za 10 kuna“, rekao je ministar poduzetništva Maras. "Kroz Poduzetnički impuls, poduzetnici danas mogu dobiti ozbiljne potpore, a ne mrvice kao što je to bilo do sada", naglasio je.
"Imamo projekt od 180 milijuna eura na Šolti, imamo i u Slavoniji na energetskim projektima vrijednim 170 milijuna eura. Prepreke ulaganjima uklanjamo na dnevnoj bazi.
Osim toga, vrlo brzo idu i javni projekti, pa ćemo danas predstaviti one koji će se realizirati u Dalmaciji, a vrijedni su oko dvije milijarde kuna" najavio je Grčić.
Ministar Mrsić je informirao o mjerama aktivne politike zapošljavanja, zahvaljujući kojima je lani otvoreno više radnih mjesta nego ikad od 2008. Godine, ili pak u siječnju ove godine u odnosu na siječanj prošle, ali još uvije nedovoljno. U ovoj godini naglasak će biti na samozapošljavanju, daju se garancije za mlade, te se otvaraju različite mogućnosti za pojedine skupine nezaposlenih.
Ministri će ključne mjere za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva predstaviti i u Osijeku (11. ožujka), Varaždinu (25. ožujka), Rijeci (8. travnja) i Zagrebu (22. travnja), na susretima s gospodarstvenicima i poduzetnicima.
Također će se održati više panel-diskusija o poticanju investicija, investicijskom ciklusu u turizmu, kreditnim programima HBOR-a, mogućnostima financiranja investicija iz fondova EU-a, Poduzetničkom impulsu te mogućnostima restrukturiranja poduzeća koje pruža Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.