Neizgrađena zdravstvena infrastruktura i smještajni kapaciteti limitirajući su faktori za razvoj cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, od kojega bi se kvalitetnim programima u iduće četiri godine moglo uprihoditi oko milijardu eura, rečeno je na današnjem skupu o strategijskim i zakonskim okvirima za razvoj zdravstvenog turizma. Tržište zdravstvenog turizma, kako je naglašeno, jedno je od rijetkih koje u godinama recesije nije zabilježilo negativne trendove i raste po godišnjoj stopi većoj od 15 posto, a 2011. godine premašilo je 120 milijardi dolara.
Sudionici skupa - predstavnici resornih ministarstava, ekonomski analitičari te turistički i zdravstveni djelatnici složili su se kako Hrvatska ima potencijala za taj sve unosniji oblik turizma za osobe druge i treće životne dobi, koji predstavljaju najveći izazov potrošnje u EU s obzirom na to da žive sve dulje i troše sve više.
Po mišljenju ekonomskog analitičara Guste Santinija turisti treće životne dobi mogli bi biti temeljna poluga hrvatskog izlaska iz krize. Nema razloga da ne sagradimo deset do petnaest naselja s 200 tisuća kreveta što bi značilo oko 73 milijuna noćenja, izračunao je Santini rekavši kako bi idealno mjesto za takav projekt bila Dalmatinska zagora.
Makroekonomski stručnjak Ljubo Jurčić ustvrdio je kako bi se dobrom organizacijom od zdravstvenog turizma u iduće četiri godine moglo uprihoditi oko milijun eura. Dok sunce grije mi imamo turizam, a to je dugoročno neodrživo, ustvrdio je Jurčić dodavši kako se turistička sezona može širiti jedino ponudom drugih proizvoda.
Predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma, koja je i organizator skupa, Miljenko Bura ukazao je na potrebu stvaranja konzorcija za zdravstveni turizam. U njemu bi, po Burinom mišljenju, svoj interes mogli pronaći ne samo medicinari i turistički radnici već i osiguravajuća društva, farmaceutska industrija, dobavljači hrane, građevinari, općine i gradovi te brojni drugi. Dugo godina se govori o potencijalima zdravstvenog turizma, a sada ulazimo u drugu fazu i moramo imati akcijski plan koji će naše mogućnosti pretvoriti u realnost, poručio je Bura dodavši kako se radi akcijski program za četiri godine te u tom vremenu moramo imati tridesetak destinacija zdravstvenog turizma. To znači, istaknuo je, da sadašnje toplice i lječilišta koja su zapuštena treba preobraziti u moderne i komforne destinacije s novim programima i sadržajima zdravstvenog turizma, ali i izgraditi nove destinacije. To bi, rekao je ujedno bili i centri koji bi omogućili duži rad okolnih hotela i privatnog smještaja koji bi se oslanjali na medicinsku skrb koju će pružati centri zdravstvenog turizma. Bura je za primjere naveo Opatiju ili Zagreb, koji po njegovom mišljenju imaju resurse ali ne i organizaciju. Kada je riječ o Zagrebu, Sveučilišna bolnica i Terme Zagreb u tome bi igrale veliku ulogu, ustvrdio je.
U Strategiji razvoja turizma do 2020. zdravstveni turizam ima važno mjesto, a cilj je da Hrvatska bude prepoznata kao renomirana destinacija zdravstvenog turizma, rekao je savjetnik ministra turizma Ivo Bašić. U Hrvatskoj je, po njegovoj ocjeni, zdravstveni turizam na samom početku. Strategija koja bi uskoro trebala biti upućena u proceduru, sadrži proširenje kapaciteta i sadržaja, a trebalo bi se voditi načelima održivog razvoja, rekao je Bašić. (Hina)