Crikvenica će mnoštvom prigodnih i zanimljivih događanja i priredaba obilježiti čitavu iduću 2012. jubilarnu godinu, kad se prije 600 godina, 1412., prvi put spominje ime današnje Crikvenice.
Obljetnica je u vezi s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije, što se u domaćem govoru naziva crikvom, te darovnicom Nikole IV. Frankopana koji je na ušću vinodolske Dubračine dao izgraditi pavlinski samostan sv. Pavla Pustinjaka, uz koji se, rekli bi Crikveničani, oduvijek nalazi i crikvenička crkva. Objekt negdašnjeg samostana danas je hotel "Kaštel".
O programu obilježavanja velike crikveničke obljetnice na današnjoj je konferenciji za novinare govorio crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina sa suradnicima.
Prva događanja na rasporedu su već ove godine, u prosincu, a središnje će biti tijekom ljetne turističke sezone i posezone sve do kraja obljetničke godine 2012. Proslava počinje znanstvenim skupom na kojem će 9. prosinca biti predstavljeno drugo izdanje Fundacijske isprave samostana sv. Marije, a nastavlja se umjetnički priredbama, ljetnim događanjima i gastronomskim ponudama u kojoj će se, najavljeno je, isticati frankopanska torta, ta osebujna i isključivo crikvenička barokna slastica.
Prvotna naseobina na današnjim crikveničkim prostorima datira kao luka i starorimska keramičarska radionica otprije najmanje dva tisućljeća, a u 4. st. nakon Krista bilo je tu naselje Ad Tures. Preteče današnjih autohtonih stanovnika prvotno su naseljavali rubove vinodolske doline, živjeli su na predjelu Kotoru, a na morskoj obali i uz ušće Dubračine bila je luka Grižana. Prvi stanovnici crikveničkog uzmorja bili su ribari.
Osim crikveničkog gradonačelnika program obilježavanja godišnjice predstavili su i ravanateljica Centra za kulturu Ivana Kostrenčić, direktorica Turističke zajednice Sanja Škrgatić, Marijana Biondić i drugi.
Crikveničani će sa svojim gostima moći nazočiti i viteškim kostimiranim dvobojima, dobiti prigodan poštanski žig, heraldičku identifikaciju - prigodnu frankopansku zastavu i grb grada, doživjeti srednjovjekovni sajam sa svim onodobnim zanatima i narodnom nošnjom, sačuvati suvenire i doći do odgovarajućega crikveničkog rječnika, besedara.
U svemu tome sudjelovat će i mnogobrojni znanstvenici rodom iz Crikvenice i s crikveničkog kraja ili im je taj kraj prirastao srcu. Umjetničke izložbe podsjetit će na crikveničku povijest, na njezina sina i slikara Zdravka Gržičića koji je dobar dio slikarskog fundusa posvetio i Vinodolu i Kloviću, uz čiji je zavičaj u tijeku povijesti uvijek bila povezana i Crikvenica. (Hina)