U sklopu belgijskog predsjedanja Vijećem EU, jučer je u Bruxellesu održan sastanak Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, na kojem je sudjelovao i državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak. Na sastanku su usvojeni Rezolucija o planu rada Europske unije u području sporta za razdoblje od 1. srpnja 2024.-31. prosinca 2027. i Zaključci Vijeća o doprinosu sporta u vlastitoj organizaciji podupiranju aktivnog i zdravog načina života u Europskoj uniji, a raspravljalo se o ulozi volontera u europskom sportu.
Radni plan EU-a za sport ključni je dokument koji utvrđuje prioritete, ciljeve i aktivnosti sportske politike EU-a.
Plan će biti usredotočen na tri glavna prioriteta: integritet i vrijednosti u sportu, socioekonomske i održive dimenzije sporta, sudjelovanje u sportu i zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti. Također prioritet su i osiguravanje jednakog i pravednog pristupa sudjelovanju u sportu za sve, uz poštivanje potreba nedovoljno zastupljenih skupina uključujući žene, ljude iz nepovoljnog položaja i rastuću skupinu starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima ili invaliditetom. Nastavit će se raditi na podupiranju vrijednosti u sportu, borbu protiv diskriminacije, nasilja, netolerancije (npr. govora mržnje), društvene isključenosti i svih vrsta marginalizacije.
Hrvatska je posebno zagovarala uvođenje ciljeva u vidu poticanja ulaganja u održivu sportsku i sportsko-rekreacijsku infrastrukturu; kao i osiguravanje (kroz međusektorsku suradnju) svijesti o važnosti sportskog turizma, koji može igrati važnu ulogu u oporavku i izgradnji otpornosti. Također se zalagala da bi, s obzirom na aktualne negativne trendove diljem EU-a, tema tjelesne aktivnosti koja poboljšava zdravlje trebala ostati među prioritetima budućeg Plana rada, s posebnim fokusom na istraživanje razloga koji stoje iza pada broja adolescenata koji se bave sportom te na razvoj mjera za poticanje sudjelovanja u sportu i smanjenje odustajanja od istog.
Zaključci Vijeća o doprinosu sporta u vlastitoj organizaciji podupiranju aktivnog i zdravog načina života u Europskoj uniji potiču države članice i Komisiju da provode politike koje promoviraju sport u vlastitoj organizaciji, uključujući područja u kojima nema dovoljno sportskih objekata, kao i da potiču Europljane, putem kampanja za podizanje svijesti i razvojem odgovarajuće infrastrukture, da se uključe u bavljenje sportom u vlastitoj organizaciji.
Dobrobiti tjelesnog vježbanja naširoko su priznate, no mnogi su građani EU-a često prezauzeti da bi sudjelovali u formalnim sportskim aktivnostima. Sport u vlastitoj organizaciji ljudima omogućuje fleksibilniji način održavanja zdravih stilova života te ga je potrebno poduprijeti i poticati mjerama na nacionalnoj razini i razini EU-a.
Glavne prepreke bavljenju sportom, kako su identificirale različite studije, su nedostatak vremena za posvećivanje sportu, nedostatak motivacije, troškovi, zdravstveni problemi i ne uživanje u natjecateljskim aktivnostima. Sport u vlastitoj organizaciji može pomoći u prevladavanju nekih od ovih prepreka i potaknuti sudjelovanje u sportu jer pruža vrijedne mogućnosti za sudjelovanje u smislu potrebnog vremena i angažmana, opreme, infrastrukture i troškova.
Politička rasprava održala se na temu uloge volontera u sportu. Tijekom rasprave ministri su iznosili mjere koje se koriste u njihovim zemljama za poticanje volontiranja u području sporta, kao i prepreke koje sprječavaju ljude da volontiraju u sportu na nacionalnoj i europskoj razini. Također su razgovarali o načinima osnaživanja onih skupina za koje je statistički manje vjerojatno da će volontirati u sportu, uključujući starije ljude, žene i one koji su u stalnom radnom odnosu.
Prijedlozi su uključivali korištenje relevantnih sredstava i programa EU-a, poput Erasmus+ ili Europskih snaga solidarnosti, kao i prepoznavanje doprinosa volontera u sportu putem nagrada ili certifikata koji bi mogli valorizirati njihove vještine i rad. Neke države članice također su skrenule pozornost na potrebu osiguranja učinkovitog nadzora i visokih sigurnosnih standarda za volontere.
Državni tajnik Družak u svom izlaganju naglasio je kako je u Hrvatskoj trenutno u izradi Nacionalni plan za razvoj volonterstva u kojem će sport također biti zastupljen. Također istaknuo je kako je naša dužnost pronaći najučinkovitije alate kako bi se prednosti volontiranja promovirali i kako bi se potaknuo što veći broj građana da se aktivnije uključe u volontiranje u sportu.
Nakon rasprave ministrima se obratio ukrajinski ministar mladih i sporta Matvii Bidnyi koji je informirao ministre o posljedicama ruskog agresorskog rata na ukrajinski sportski sektor. Izvijestio je o stotinama ukrajinskih sportaša koji su sada uključeni u oružane snage ili su izgubili živote u ruskoj agresiji kao i o brojnim uništenim sportskim objektima. Zahvalio je na podršci i zamolio je zemlje EU da i dalje osiguravaju uvjete za trening ukrajinskim sportašima, usluge sportske medicine i sl. Naglasio je važnost zabrane sudjelovanja ruskih i bjeloruskih sportaša na svim međunarodnim događajima kao i zabrane prijenosa utakmica i ukidanje financiranja sudjelovanja ruskih i bjeloruskih sportaša na međunarodnim natjecanjima.
Državni tajnik Družak istaknuo je kako Hrvatska od početka ruske agresije čini sve kako bi pomogla ukrajinskim sportašima koji su pomoć i utočište potražili u našoj zemlji. Sportski pokret u Hrvatskoj odazvao se pozivu Ministarstva turizma i sporta da u okviru svojih aktivnosti pružaju pomoć ukrajinskim sportašima, a sva djeca iz Ukrajine koja su uključena u redovno obrazovanje i koja to žele, uključena su u izvanškolske aktivnosti Hrvatskog školskog sportskog saveza.
Na neformalnom ručku europskih ministara sporta raspravljalo se o položaju žena u sportu te mjerama koje se poduzimaju kako bi se povećalo sudjelovanje žena u sportu, posebno na rukovodećim pozicijama (u upravnim odborima i u menadžerskim pozicijama).
Državni tajnik u svojoj intervenciji naglasio je kako u hrvatskom
Nacrtu Akcijskog plana za povećanje zastupljenosti žena u sportu, koji je u završnoj fazi pripreme postoje četiri glavna područja djelovanja: poticanje uključivanja više žena u sport i poticanje razvoja ženskog sporta; povećanje medijskog praćenja ženskog sporta; povećanje broja žena u sportskom menadžmentu te sistematsko praćenje razvoja ženskog sporta. Istaknuo je da su unatoč svim naporima i poduzetim mjerama, svi dionici hrvatskog sporta svjesni kako su žene i dalje nedovoljno zastupljene u mnogim područjima sporta te da je suradnja između tijela državne vlasti i sportskih organizacija u promicanju važnosti rodne ravnopravnosti u sportu nužna.
Pod ostalim poslovima obrađivane su sljedeće stavke:
Europska dimenzija Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024. (obavijest francuskog izaslanstva), europska dimenzija Europskog nogometnog prvenstva 2024. u Njemačkoj (obavijest njemačke delegacije), sudjelovanje država članica u vezi sa svjetskim antidopinškim kodeksom (informacije nizozemske delegacije), program rada nadolazećeg predsjedanja (priopćenje mađarskog izaslanstva).
Pisane vijesti
