Ključni izazov za hrvatsku hotelsku industriju je radna snaga, zbog čijeg je nedostatka ove godine za turizam izdano 42 tisuće radnih dozvola strancima ili oko 10 tisuća više nego lani, a trebat će ih i dalje iako potencijala još ima na domaćem tržištu rada, poručio je s kongresa hotelijera direktor HUT-a Veljko Ostojić. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac čestitala je svima u turizmu na dobroj godini, kao i 30 godina postojanja udruge UPUHH, ali i na investicijama koje su ove godine u turizmu dosegnule više od 400 milijuna eura, od kojih je nastalo 14 hotela, tri kampa i nekoliko objekata u turističkim naseljima.
"U vrlo složenoj i zahtjevnoj situaciji s raznim velikim izazovima hotelijeri i cijeli turizam su uspješno odradili ovu godinu, u suradnji s javnim sektorom i optimistični smo za dalje. Važan je i financijski učinak, investicije te pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, za što nas još čekaju razgovori s nadležnim ministarstvima, kao i oko radnih dozvola. Očekujemo pomake oko toga, a kako god tko misli da to ide sporio, treba biti realan i shvatiti da nije uvijek moguće dozvole brzo izdati", kazao je Ostojić.
Na 25. kongresu hotelijera, kojeg su organizirali Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatska udruga turizam (HUT), Ostojić koji je i predsjednik UPUHH-a, ali i predsjednik uprave najveće hotelske grupacije Valamar Riviera Željko Kukurin istaknuli su i da hotelijeri snažno podržavaju novi zakon o turizmu, očekujući da riješi mnoge dileme i probleme i na lokalnoj i nacionalnoj razini, prije svega lošu strukturu smještaja u turizmu, za koju se reklo da je najgora na Mediteranu.
Neodrživa struktura smještaja u turizmu
"Nije održivo da u hotelima imamo mali udjel kreveta u odnosu na njihov ukupan broj i taj problem uz visoku sezonalnost, što se i povećava, narušava relativno dobru početnu poziciju Hrvatske za razvoj održivog turizma. Nije dovoljno ni što se zadnjih godina dosta povećala kvaliteta i broj hotela s četiri i pet zvjezdica, jer se broj kreveta u privatnom i posebice nekomercijalnom smještaju toliko uvećao da su daleko po udjelu iznad hotela, a daleko ispod po duljini sezone, kvaliteti i investicijama. Uz to, još nismo obnovili sve kapacitete iz bivše države i to je isto problem i sa svime time se trebamo ozbiljnije baviti", naglasio je Kukurin.
Ocijenio je i da je narod u Hrvatskoj "vrlo kreativan" kada oglašava prodaju ili najam zemljišta i nekretnina "navodno pogodnih za turizam", što znači i da se zakoni baš ne poštuju, a važno je poštivati i lokalno stanovništvo i zajednice da imaju koristi, a ne probleme zbog turizma.
Brnjac: Investicije u održive projekte, edukacija i ljudi najvažniji
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac čestitala je svima u turizmu na dobroj godini, kao i 30 godina postojanja udruge UPUHH, ali i na investicijama koje su ove godine u turizmu dosegnule više od 400 milijuna eura, od kojih je nastalo 14 hotela, tri kampa i nekoliko objekata u turističkim naseljima.
"Investicije se u turizmu nastavljaju, a uskoro očekujemo i prve ugovore za privatni sektor iz programa NPOO-a, u čemu je HAMAG imao važnu ulogu, i u čemu ćemo uvijek najprije podržati održive projekte. Uz to, za održivost i napredak važni su edukacija, znanje i ljudski resursi, kao i novi strateško-zakonski okvir tj. reforma sektora koja predviđa kvalitetnije upravljanje turizmom na svim razinama", poručila je ministrica.
Slično razmišlja i predsjednik HOTREC-a (Europskog udruženja hotela, restorana i barova) Alexandros Vasilikos, dodajući da u turizmu svi trebaju biti spremni i na brze promjene koje donosi digitalizacija, iako kaže i da su hotelijeri ti koji teže prihvaćaju promjene , ali se moraju prilagođavati jer nove generacije traže i nove načine i putovanja i boravka.
Bolje komunicirati s mladima o prednostima zanimanja u turizmu
O glavnoj temi kongresa "Održivost i edukacija" uz ostale direktorica Zagreb City hotelsa-Hilton hotels Zagreb Josipa Jutt Ferlan upozorila je pak da se u turizmu nedovoljno kvalitetno komunicira prema mladima o poslovima u tom sektoru u Hrvatskoj, pa onda oni koji završe te škole radije odlaze raditi u Irsku ili Austriju nego npr. u Dubrovnik.
"Teško da ćemo tako brzo imati robote-sobarice ili sl. u hotelima, gdje će gosti uvijek htjeti pričati sa živim ljudima, pa čak i današnji mladi koji koriste tehnologije poput umjetne inteligencije da im kaže gdje npr. da večeraju. Trebamo bolje animirati mlade za rad u turizmu, da su to zabavni poslovi, a ne kao prije samo usluga, pa tako ni konobar nije što je nekada bio i plaće su bolje. Tu bi pomogao strateški zaokret u obrazovnom sustavu i veći angažman same struke", smatra Jutt Ferlan.
Dobre prve najave za 2024.
O prvim dobrim najavama za iduću godinu na kongresu je govorio direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglasivši da se Hrvatska ove godine po fizičkim rezultatima, dolascima i noćenjima, 'poravnala' s rekordnom 2019. te da će financijski biti i bolja.
"Očekujemo da će se na potražnju putovanja u 2024. odraziti nastavak ekonomskih previranja na našim tržištima, ali i klimatske promjene oko čega se i svjetski turizam priprema jer bi se potražnja mogla više preusmjeriti izvan vrućeg ljeta na pred i posezonu, što je nama i cilj da više promoviramo u kampanjama koje slijede. To je i dobro za održivost", iznio je Staničić.
Naveo je i da je ove godine do 20. studenoga u Hrvatskoj boravilo 20,1 milijun turista, ostvarivši 106,5 milijuna noćenja, što je devet posto više odnosno jednako kao 2019. godine. (Hina/FaH)
Pisane vijesti
