Ministarstvo turizma i sporta RH kao koordinator EUSAIR tematskog stupa 4 Održivi turizam i projektni partner na INTERREG ADRION Facility Point projektu i predstavnici DEI Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, zemlje članice koja trenutno predsjedava EU Strategijom za jadransko-jonsku regiju, bili su suorganizatori Okruglog stola „Youth in Tourism Sector“ i 20. sastanka EUSAIR tematske upravljačke skupine Održivi turizam TSG 4 koji su se prošli tjedan održali u hotelu Termag na Jahorini u formatu hibridnih događanja i uz sudjelovanje predstavnika svih 10 zemalja članica: Italije, San Marina, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Grčke i Hrvatske.
Događanja su održana u kontekstu očekivanja raspisa Poziva na podnošenje prijedloga iz INTERREG IPA ADRION 2021-2027 programa, prvog iz nove višegodišnje financijske perspektive 2021-2027, a koji je najavljen za utorak, 4. travnja 2023., revizije Akcijskog plana EU Strategije za jadransko jonsku regiju koja će u mnogome utjecati njezinu implementaciju u budućem razdoblju te završnih priprema Hrvatske za skoro preuzimanje predsjedanja EUSAIR-om u jednogodišnjem mandatu.
Turizmu do 2027. na raspolaganju 1.422 milijarde EUR bespovratnih sredstava EU fondova
Turizmu je u višegodišnjoj financijskoj perspektivi 2021-2027. za zemlje članice na raspolaganju ukupno 1.422 milijardi EUR kroz 15 usvojenih programa i/ili fondova, a u 6 od njih mogu sudjelovati i IPA zemlje, istaknuo je u svom izlaganju
Georgios Emmanouil, iz Europske komisije, DG REGIO D1, IPA/EUSAIR/EU Accession Negotiations Team. Zemljama Zapadnog Balkana dostupan je i Western Balkan Investment Fund 2021-2027. Koliko će od toga turistički dionici, javni i privatni, uspjeti iskoristiti ovisi o spremnosti sektora da se suoči s vlastitim izazovima te kapacitetima sektora da uspješno upravlja istim. Među najvećim izazovima sektora na području cjelokupne Jadransko-jonske regije svakako jesu: nedostatak radne snage, uz veliku fluktuaciju postojeće, zastarjeli programi svih razina po kojima se trenutno obrazuje radna snaga turističkog sektora, od strukovnih škola do visokoobrazovnih institucija i institucija za obrazovanje odraslih, loša ili nedostatna zakonska regulacija sektora ili, ukoliko ista i postoji, nedostatna kontrola provedbe i primjene zakonskim propisa u praksi, posebice u dijelu koji se odnosi na zakone o radu.
Turizam je radno intenzivna djelatnost koja troši do izgaranja
Turizam je radno intenzivna djelatnost koja izuzetno troši i vrlo često dovodi do
burn outa. Posljedice navedenog osjećaju se globalno u cjelokupnom sektoru. Okrugli stol nastojao je istaknuti važnost uloge mladih u održivom turizmu, definirati prilike i izazove s kojima se susreću u sektoru te ukazati na primjere dobre prakse.
Mladi, kako je istaknuto, problem nezaposlenosti privremeno rješavaju sezonskim radom u turizmu i upravo im je posao u turizmu obično prvi posao. Iako se turizam pokazuje kao najotvoreniji sektor vezano za mogućnost i brzinu napredovanja, mladi se često osjećaju iscrpljeni radom, nesigurnim i raznolikim uvjetima rada, neadekvatnim kompenzacijama i vrlo brzo trajno napuštaju sektor.
Kako u javnosti vlada percepcija da su unutar turističkog sektora kuhari u povlaštenom položaju, s obzirom na radne uvjete i plaće, a zbog medijske promocije kroz različita kulinarska natjecanja zanimanje kuhara postaje sve privlačnije mladim ljudima, svoja petogodišnja iskustva rada kao mladi
chef u Bosni i Hercegovini, ali i u inozemstvu podijelio je sa sudionicima okruglog stola
Karlo Kovačević iz Bosne i Hercegovine, usporedivši ista. Dok je u Bosni i Hercegovini još uvijek prisutan nedostatak zakonske regulacije, a time i nedovoljna zaštite radne snage u području turizma od loših radnih uvjeta i samovolje poslodavaca, u turistički razvijenijim zemljama okruženja u kojima je imao priliku raditi, neto plaća od 2000 EUR naizgled se čini izuzetno privlačna i tržišno korektna kompenzacija, ali se ista, ukoliko uključuje 16 satno radno vrijeme bez slobodnog dana i uz višemjesečni smještaj u malom prostoru s nekoliko nepoznatih ljudi, prostoru nedostatnom za kvalitetan odmor, pokazuje manje privlačnom i postaje minimalnom za odrađeni broj sati i radne uvjete u kojima se odrađuju isti. Zbog nedostatka radne snage jedna osoba, istaknuo je Karlo Kovačević, vrlo često radi poslove za dvije do tri osobe, dolazi do
burn outa koji najčešće rezultira potpunim izlaskom iz sektora - neki njegovi mladi kolege kuhari izašli su iz ugostiteljstva i završili su u IT sektoru.
I dok veliki hotelski međunarodni i nacionalni poslodavci provode zakonsku regulativu, a dodatno su regulirani kolektivnim ugovorima i vlastitim pravilnicima, privlačnim kompenzacijskim paketima i vlastitim internim akademijama, oni čine samo 15% ukupne smještajno-ugostiteljske ponude u Hrvatskoj, pa se može zaključiti da je samo 15% turističkog tržišta dobro regulirano – iznijela je prisutnima ovaj podatak
Josipa Jutt, generalna direktorica klastera u Hilton hotelima u Zagrebu i direktorica Društva Zagreb City Hotelsa, tvrtke koja se prvenstveno bavi razvojem i upravljanjem hotelima te predsjednica Udruženja hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskog komori, s više od 20 godina rada u turizmu i međunarodnom hotelskom menadžmentu. Zbog zastarjelosti obrazovnih programa, drugi najčešći problem s kojim se suočava turistički sektor, u Hiltonu su promijenili praksu zapošljavanja i veći naglasak stavljaju na entuzijazam, motiviranost i napor koji su potencijalni kandidati spremni uložiti u razvoj svoje karijere, negoli u završeno formalno obrazovanje i dosadašnje radno iskustvo. Uz vlastitu internu akademiju koju su kreirali i pokrenuli za obrazovanje kadrova koji su im potrebni kao i mnoge druge velike hotelske kuće, s posebnim naglaskom na digitalne i komunikacijske vještine, ova izmijenjena praksa zapošljavanja pokazala se odlične rezultate. Osim navedenog, Josipa Jutt istaknula je da ne smijemo zaboraviti i demografski proces starenja stanovništva i sve manjeg udjela mladih u ukupnom stanovništvu kao jedan od uzroka sadašnjih i budućih problema radne snage u turizmu.
U Hrvatskoj trenutno u turističkom sektoru nedostaje prema procjenama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje oko 10.000 radnika u turizmu i više se ne može računati na popunjavanje kapaciteta iz bazena radne snage zemalja okruženja te se sve više okreće uvozu radne snage s azijskih tržišta: Filipina, Nepala i Indije. U Bosni i Hercegovini, prema provedenom istraživanju o kojem je govorio
Nemanja Šarenac, s Ekonomskog fakuteta Pale, Univerziteta Istočno Sarajevo, razlika između potražnje i ponude je u minusu za 8000 radnika u sektoru. Nedostatak radne snage u turizmu nije više ni nacionalni, ni regionalni ni makroregionalni problem i manifestira se globalno o čemu postoji sve više podataka i analiza.
Pomaci i primjeri pozitivne prakse ipak postoje, a o njima su govorili
Nina Kovač, Quality Assurance and Human Capital Development Specialist iz USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia and Herzegovina projekta,
Mak Muratović, turistički vodič i osnivač uspješne turističke agencije Art Tourism iz Sarajeva,
Nikola Petrović iz turističke agencije Active Holidays Bosnia.
USAID Tourism provodi na području Bosne i Hercegovine 20 milijuna dolara vrijedan petogodišnji projekt
USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia and Hezegovina u koji su uključeni javni i privatni dionici s ciljem jačanja kapaciteta turističkog sektora u području održivog turizma, razvijanja novih i modernizaciju postojećih kurikuluma za obrazovanje turističkih djelatnika te podrška razvoju novih i inovativnih turističkih proizvoda, o kojem je govorila Nina Kovač. Projekt se provodi od 2020. do 2025. godine i u ovom trenutku već pokazuje vidljive i mjerljive pozitivne pomake.
Inovativni turistički proizvodi, itinereri, participativni turizam i stalno ulaganje u ljudski kapital ključ su uspjeha Art Tourism i Active Holidays turističkih agencija, istaknuli su i detaljnije opisali vlasnici agencija.
Kao predstavnica mlađe generacije i akademskog sektora o obrazovnim programima za sektor turizma u Crnoj Gori govorila je
Emanula Zadrima, studentica Fakulteta kulture i turizma, Odsjeka za međunarodni hotel menadžment. Pozitivne primjere iz Italije u području obrazovanja i zapošljavanja mladih u turističkom sektoru, iznio je
Francesco Felici, generalni direktor turističkog planiranja i politika Ministarstva turizma Italije o napretku koji Italija ostvaruje u području razvoja ljudskih potencijala u turizmu.
Provedba EUSAIR strategije i Facility Point projekta veliku pozornost posvećuje mladim ljudima, a mladima se obraća i mlade se uključuje u formatu radionica, ljetnih škola, prezentacija i predavanja u školama i na fakultetima te kroz rad godišnjih EUSAIR foruma. U 2022. pokrenuta je EUSAIR Komunikacijska akademija koja se pokazala izuzetno uspješnim formatom i nastavit će se i u ovoj godini. Osim navedenog, natjecanje za najbolju poduzetničku ideju mladih od 12 do 19 godina - POPRI, koje se u Sloveniji provodi već 20 godina, od 2021. godine proširilo je pravo sudjelovanja na sve EUSAIR zemlje članice. Od Izolske deklaracije (2021) radi se i na formalizaciji uključivanja mladih u EUSAIR - o čemu je govorila Olga Abram, predstavnica vodećeg partnera na Facility Point projektu.
Okruglom stolu prethodio je
20. sastanak EUSAIR tematske upravljačke skupine 4 TSG 4 Održivi turizam u kojem su, osim predstavnika zemalja članica Strategije, sudjelovali i gosti iz Europske komisije, Europskog instituta za kulturne rute, INTERREG IPA ADRION Zajedničkog tajništva, Dunavske makroregionalne strategije te vanjski eksperti angažirani na pružanju usluga provedbi EUSAIR strategije. Sastanak je osim operativno-administrativnog dijela izvještavanja o izvršenim aktivnostima i planovima za sljedeće razdoblje uključivao i prezentaciju dvaju priručnika koje je Ministarstvo turizma izdalo krajem prošle godine:
EUSAIR Gastro Tourism Handbook i
EUSAIR Wellbeing Tourism Handbook.
Pisane vijesti
