Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova današnjice s kojim se svijet suočava. One nisu ograničene samo na okolišni izazov, već i gospodarski i društveni. Pri tome industrija putovanja zbog svog horizontalnog utjecaja te kao jedan od najznačajnijih čimbenika svjetske ekonomije ima veliku ulogu u jačanju vidljivosti te promicanju vrijednosti održivosti kao koncepta kojim se osigurava dugoročan i uravnotežen razvoj.
Turizam je vezan uz brojne aspekte poslovanja, a uzimajući u obzir kako većina gospodarskih aktivnosti, posebice izgaranje fosilnih goriva, industrijska proizvodnja, promet, poljoprivreda, kao i aktivnosti povezane s odlaganjem i obradom otpada, pridonose povećanju emisija stakleničkih plinova, uloga turizma u izgradnji oglednog primjera održivog razvoja od neizmjerne je važnosti.
Osim kroz razvojne strategije, održivost ima sve značajniju ulogu i u prepoznatljivosti destinacija te turističkoj potražnji. Naime, prema istraživanju Europske komisije, odnosno podacima Eurobarometra 2021 koji se temelje na stavovima Europljana o putovanjima, većina građana Europske unije (82 posto) navela je da je spremna promijeniti barem neke od njihovih navika kako bi putovali održivije.
Kako bismo Hrvatsku već ove godine pozicionirali kao inovativnu i održivu turističku destinaciju, Ministarstvo turizma i sporta iniciralo je projekt dodatnog pošumljavanja u cilju nadoknade emisija iz vozila turista.
Na temelju izračuna energetskog instituta Hrvoje Požar u planu je sadnja milijun dodatnih stabala godišnje, a do 2030. godine planirano je posaditi oko 10 milijuna novih stabala. Sadnja je već simbolično započela pošumljavanjem Park šume u Maksimiru krajem ožujka ove godine. Tedencija je u akciju uključiti lokalne i regionalne zajednice te potaknuti i urbanu sadnju, a sve s ciljem kako bi se ostavio „zeleni otisak“ i kako bi Hrvatska bila prepoznata ne samo po prirodnim ljepotama kojima obiluje, već i po brizi i odgovornom odnosu prema resursima.
Ova akcija u skladu je s razvojnim planovima Europske unije, odnosno Strategijom Europske unije za bioraznolikost do 2030.:
Vraćanje prirode u naše živote, koju je Europska komisija usvojila 20. svibnja 2020. godine. Riječ je o jednoj od ključnih inicijativa Europskog zelenog plana, a predstavlja sveobuhvatan, ambiciozni, dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava. Adresira pet ključnih uzročnika gubitka bioraznolikosti: promjenu načina uporabe zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje resursa, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Jedan od ciljeva Strategije za bioraznolikost je i sadnja tri milijarde novih stabala u EU do 2030. godine, uz potpuno poštivanje ekoloških principa.
Detaljnije informacije o Strategiji za bioraznolikost do 2030. možete saznati
ovdje.
Pisane vijesti
