Ministarstvo turizma i sporta, u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, organiziralo je u petak u Zagrebu 4. EUSAIR Financijski dijalog. Financijski dijalog format je poslovnog događanja koji okuplja sve ključne dionike i u fokus stavlja najrelevantnija financijska pitanja – u ovom slučaju, mogućnosti financiranja projekata koji doprinose ostvarenju ciljeva EUSAIR makroregionalne strategije u novoj financijskoj perspektivi 2021-2027.
Makroregionalne strategije nemaju vlastite izvore financiranja, već se provedba njihovih ciljeva financira iz različitih izvora, najčešće na projektnom principu, što već ionako izazovan proces iznalaženja financijskih sredstava čini još izazovnijim. Stoga su financijski dijalozi, pokazalo se, dobar format koji u tome može pomoći.
U radu 4. EUSAIR Financijskog dijaloga sudjelovali su, uz organizatore događanja, i predstavnici hrvatskih ministarstava koji sudjeluju u izradi nacionalnih Operativnih programa – OP Konkurentnost i kohezija, OP Učinkoviti ljudski potencijali, Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za novu financijsku perspektivu 2021.-2027. te nacionalni članovi tematskih skupina EUSAIR Jadransko-jonske strategije: Plavi rast, Povezivanje Regija, Kvaliteta okoliša i Održivi turizam.
Makroregionalni pristup je vrijedan i koristan i treba ga očuvati i braniti
Događanje je inspirativnim govorom otvorila
Zrinka Ujević, ravnateljica Uprave za Europu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
„Mi u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, skupa s kolegama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, smatramo kako je makro-regionalni pristup vrijedan i koristan i kako ga treba očuvati i braniti. U njemu živi duh Europske unije kao ideje o dijalogu i kompromisu u cilju postizanja što većeg boljitka za što veći broj ljudi. Makro-regije EU počivaju na načelima solidarnosti, suradnje, kompromisa, dijeljenja resursa i zajedništva. Makro-regionalno načelo je načelo spajanja, pronalaženja zajedničkih dodirnih točaka, zajedničkih rješenja za zajedničke ciljeve. Kao takve, ove strategije su vrijedan alat i, ako hoćete, nadogradnja na naše nacionalne programe, koji će uvijek biti od primarne, fundamentalne važnosti. Pokazalo se da makro-regionalne strategije kako bi bile snažnije i učinkovitije trebaju pomoć jakih financijskih instrumenata. To je cijeli smisao
embeddinga. Današnje događanje ima izniman značaj, iz dva razloga: prvi je taj što se nalazimo u samom finišu programiranja za financijsko razdoblje 2021-2027., a drugi je upravo započet proces revizije Akcijskog plana Jadransko-jonske strategije, kao i nadolazeće hrvatsko predsjedanje EUSAIR-om 2023. godine“ – zaključila je svoje obraćanje prisutnima Zrinka Ujević.
Stela Arneri, ravnateljica Uprave za teritorijalnu suradnju MRRFEU istaknula je da je upravo sada ključni trenutak u kojem se imamo priliku nametnuti ostalim zemljama članicama EUSAIR-a temeljem iskustva i zamaha koji smo ostvarili kroz proaktivnu ulogu, dobre ideje i konkretne rezultate predsjedavajući kao zemlja Dunavskom strategijom, što je prepoznato i podržano i od strane Europske komisije, jednako kao i od ostalih članica Dunavske strategije. Primjer dobre prakse daje i Ministarstvo turizma i sporta kao koordinator tematskog stupa Održivi turizam za deset zemalja Jadransko-jonske makroregije.
U prvom dijelu događanja predstavljene su aktualnosti u radu tematskih stupova EUSAIR-a, iznesena izvješća o stanju provedbe EUSAIR-a u prošloj 2014-2020. financijskoj perspektivi, dok je središnji dio događanje bilo predstavljanje procesa ugrađivanja prioriteta EUSAIR-a u nacionalne Operativne programe i programe europske teritorijalne suradnje u novom financijskom razdoblju 2021-2027. godina – embedding.
Ministarstvo turizma i sporta predstavilo je sedam projektnih ideja koje je pripremilo i u suradnji s vanjskim stručnjacima razvilo u EUSAIR makroregionalne strateške projekte. Za tri je projekta u potpunosti spremna projektna dokumentacija, a za četiri će biti završena i spremna u sljedećih nekoliko tjedana. Projekti su u očekivanju raspisa natječaja teritorijalne suradnje na koje bi se mogli prijaviti i ostvariti financiranje i realizaciju.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, predstavilo je aktivnosti u 3 EUSIAR tematska stupa: Plavi rast, Povezivanje regija i Zaštita okoliša. EUSAIR tematskog stupa Plavi rast identificirao je pet projektnih ideja na razvoju kojih se još radi, kako bi isti dostigli fazu zrelosti za prijavu na neke od budućih natječaja u koje bi se mogli uklopiti, a unutar EUSAIR tematskog stupa Povezivanje regija formiran je „otvorena” lista projekata s oko 20-ak projekata koja se nadopunjuje. Na toj listi Hrvatska ima trenutno dva predložena projekta – IAP (Jadransko-jonski plinovod) i Južnu konekciju HR-BiH. EUSAIR tematski stupovi Povezivanje regija i Kvaliteta okoliša imaju svoje specifičnosti koje im znatno otežavaju financiranje samostalnih projekata iz EU fondova teritorijalne suradnje, istaknuto je na skupu: Povezivanje regija odnosi se uglavnom na velike infrastrukturne projekte iz sektora energetike i prometa koji financijski nadilaze po projektima predviđena financijska sredstva unutar pojedinih EU fondova teritorijalne suradnje, a ciljevi i prioriteti Kvalitete okoliša u velikom dijelu ostvaruju se kao horizontalne teme svih EU financiranih projekata, posebice unutar konteksta Europskog zelenog plana i zelene tranzicije. Ipak, promicanje održivog rasta Jadransko-jonske regije, zaštita i praćenje zaštićenih vrsta, zaštita i unapređenje prirodnih kopnenih staništa i ekosustava s posebnim osvrtom na gospodarsku povezanost plavih i zelenih koridora/infrastrukture te izrada i provedba plana za nepredviđeno onečišćenje velikih razmjera identificirani su prioriteti tematskog stupa Zaštita okoliša koji će se nastojati ostvariti kroz razvoj i provedbu zasebnih i samostalnih projekata.
Hrvatska je dobro ugradila makroregionalne prioritete u operativne programe
Nacionalni operativni programi su pred skorim finalnim usvajanjem od strane Europske komisije, informirali su sudionike iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu koordinacijskog tijela je nadležno za formalni proces izrade strateških programskih dokumenata nacionalne razine za financijsko razdoblje 2021.-2027. koje sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske sa sjednice, održane 5. studenoga 2020. čine
Sporazum o partnerstvu te slijedeći programi:
Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.,
Program Integrirani teritorijalni razvoj 2021.-2027., te
Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. za čiji proces izrade je nadležno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Europska komisija je u svojim dosadašnjim komentarima na poslane nacrte Operativnih programa potvrdila da je Hrvatska dobro ugradila prioritete makroregionalnih strategija u operativne programe. To znači da će projekti koji budu financirani putem poziva raspisanih na temelju tih programa doprinositi u nekom dijelu i ostvarivanju prioriteta makroregionalnih strategija. Navedeno je rezultat napora uloženih u komunikaciju i međusobnu koordinaciju svih uključenih u procesu programiranja, a tome je doprinio i 3. Financijski dijalog održan prije godinu i pol.
Međutim, gotovo je nemoguće samostalne transnacionalne projekte makroregionalnih strategija financirati iz nacionalnih operativnih programa. U traženju načina iznesen je inovativni primjer dobre prakse Alpske strategije - radi se o paralelnim i koordiniranim nacionalnim pozivima u kojima svaka zemlja ostvaruje na svojem teritoriju nacionalni projekt, dok istovremeno svi zajedno doprinose ostvarenju istih projektnih ciljeva na makroregionalnom području.
Održavanja ovog događanja financirano je iz INTERREG ADRION EUSAIR Facility Point projekta u kojem Ministarstvo turizma i sporta ima ulogu projektnog partner.
Hrvatska sudjeluje u dvije europske makroregionalne strategije – Jadransko-jonskoj i Dunavskoj, a 2023. godine preuzima predsjedavanje Jadransko-jonskom strategijom.
Pisane vijesti
