Kako bi se ublažile ekonomske i društvene posljedice pandemije uzrokovane virusom COVID-19, na razini Europske unije uspostavljen je poseban instrument s pratećim financijskim sredstvima, koji državama članicama osigurava ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize. Uz solidarnost i zajedništvo država članica Europske unije te doprinos svih europskih institucija, od početka krize, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije učinjeni su značajni napori za pronalazak zajedničkog gospodarskog odgovora na posljedice pandemije, kao i za koordinirani odgovor na zdravstvene izazove.
Tako je u svibnju 2020. Europska komisija predložila plan oporavka za Europu, a čelnici država članica EU-a su u srpnju 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg je državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućeno korištenje bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva.
Hrvatska je za svoj Plan za oporavak u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura), od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova.
Mjere i aktivnosti Plana pridonijet će postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatske.
Podkomponenta 1.6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma
Reforme i investicije koje se odnose na sektor turizma kao jednu od najvažnijih gospodarskih grana predviđene su u podkomponenti 1.6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma u okviru Nacionalnog plana.
Najveći dio alokacije (96%) usmjerit će se na dodjelu bespovratnih sredstava turističkom sektoru, od čega se čak
60% odnosi na izravna ulaganja u privatni sektor.
Osim toga, dio sredstava namijenjen ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu mogu koristiti poduzetnici u okviru
javno-privatnog partnerstva.
Ciljevi:
- povećati otpornost i održivost turističkog sektora kroz zelenu i digitalnu tranziciju
- doprinijeti oporavku turističkog sektora od krize uzrokovane pandemijom COVID-19
- povećati dodanu vrijednost i neizravne učinke turizma
Reformskim procesima želi se uspostaviti učinkovit organizacijski i pravni okvir za upravljanje razvojem održivog turizma, i to kroz:
- izradu dugoročnog i srednjoročnog strateškog okvira za razvoj održivog turizma
- prilagodbu zakonodavnog okvira koji će omogućiti bolje upravljanje razvojem održivog turizma, potaknuti ulaganja u inovacije i digitalne tehnologije, u zaštitu okoliša i zelenu tranziciju te uvođenje kružnog gospodarstva kao i dodatno olakšati poslovanje u turističkom sektoru
- izradu Satelitskog računa održivog turizma.
Ovom reformom će se uspostaviti
alati upravljanja koji će omogućiti
usmjeravanje ciljane aktivnosti ka
održivosti turizma na svim razinama:
- ekonomska održivost – poslovanje koje ne ugrožavajući druge dvije sastavnice održivosti, ima očekivani prihod, rezultate i razvojni smjer
- društvena održivost – doprinos boljitku lokalnog stanovništva, djelatnika, gostiju i ostalih dionika
- okolišna održivost – očuvanje okoliša i prirode kao osnovnih resursa turističke ponude Hrvatske, primjerice kroz primjenu načela kružnog gospodarstva i drugo
Osim reforme, drugi važan dio Plana su i
investicije koje služe
operacionalizaciji reforme i usmjerene su postizanju zacrtanih ciljeva
Kroz potkomponentu za turizam predviđena je dodjela bespovratnih sredstava putem javnih poziva za:
- Investiciju 1 – ulaganja u javnu turističku infrastrukturu – 930.000.000 kn
- Investiciju 2 – ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju poduzetnika – 1.250.000.000 kn
- Investiciju 3 – ulaganja u obrazovanje – 10.000.000 kn
Dodatno kroz podkomponentu 2.3. Digitalna transformacija društva i javne uprave predviđena su ulaganja u digitalizaciju sektora turizma i sporta u iznosu od 51.000.000 kn.
Rok za provedbu reforme i investicija je lipanj 2026. godine.
Projekti koji su prihvatljivi za financiranje u okviru javnih poziva morat će udovoljavati sljedećim
kriterijima:
- usklađenost s reformom, posebno sa Analizom scenarija u okviru izrade Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine
- doprinos ciljevima Zelenog plana za Europu
- doprinos ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine
- usklađenost s načelom „ne nanosi bitnu štetu“
- usklađenost s okolišnim ciljevima EU taksonomije
- doprinos ciljevima Strategije Europa spremna za digitalno doba
