Ministarstvo turizma i sporta je u Nacionalnom parku Kornati, 26. svibnja 2021. godine, organiziralo testiranje „Eko-edukacijske staze - podmorje NP KORNATA“, koje je ujedno i pilot područje projekta INHERIT, financiranog u sklopu Interreg Mediteran (MED) programa u trajanju od 1. 2. 2018. do 31. 1. 2022. godine, s ciljem razvoja održivog turizma.
Pandemija korona virusom otkrila je koliko su neka zaštićena područja, te mnoge lokalne zajednice ovisne o turizmu, kao i o prirodnoj baštini. Jadransko more može se pohvaliti velikom bioraznolikošću, no morski ekosustavi ranjivi su i podložni štetnom ljudskom utjecaju te onečišćenju.
„Eko-edukacijske stazu – podmorje NP KORNATA“ su prvi uspješno testirali ravnatelj JU NP Kornata, Šime Ježina i Leo Lušić iz ronilačkog centra Najada Diving iz Murtera.
U sklopu projekta INHERIT, u uskoj suradnji sa JU NP Kornati, ronilačkim klubom Najada Diving iz Murtera, ronilačkim klubom Orca iz Pule, Turističkom zajednicom Šibensko-kninske županije, JU Prirode Šibensko-kninske županije, te Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Marina & Yacht development d.o.o. iz Betine, OPG Šikić i udrugom Argonauta iz Murtera, Veleučilištem Šibenik, i drugima, razvijena je „Eko-edukacijska staza-podmorje NP KORNATA“ u sklopu aktivnosti A4.5 Razvoj komplementarnih održivih turističkih aktivnosti masovnom turizmu, što uključuje i investicije manjih vrijednosti u tematsku opremu i infrastrukturu koja će omogućavati turistima posjet ključnim atrakcijama unutar prirodnih pilot područja INHERITURA uz zaštitu prirodne baštine.
Ministarstvo turizma i sporta kupilo je ronilačku opremu za Discovery diving program, odnosno za početne ronioce, u vrijednosti oko 160.000,00 kuna. Lokacija podmorske staze je područje otočića Škanj Veli između otoka Vela Panitula i Mala Panitula. To je plitko područje od 0-5 metara dubine koje je specifično po zdravoj livadi cvjetnici (Posidonia oceanica), sa vanjske strane se pruža vertikalni podvodni zid koji ide u dubinu do 60 metara, ribama i drugim organizmima, te je u blizini marine Piškera i relativno velikog broj posjetitelja.
Iako ronjenje samo po sebi može nositi rizike za okoliš, ukoliko je regulirano i ako su ronioci ekološki osviješteni i odgovorni, to može imati pozitivne utjecaje za morski život i za lokalnu zajednicu. Ispravne odluke koje se donose po svakom zaronu u stvarnosti mogu donijeti veliku razliku, s obzirom da broj ronioca raste iz godine u godinu. Procjenjuje se da je na svijetu više od 20 milijuna ronioca, i ako svaki ronilac slomi samo 1 gram npr. koralja po uronu rezultat gubitka na globalnoj razini je u tonama uništenih koralja. Dodir perajom, fotoaparatom ili rukom mogu uništiti desetljeća rasta koralja, oštetiti biljku ili naštetiti životinji, te je kontrola plovnosti i održavanje neutralne plovnosti važna vještina. Hranjenje, diranje ili brza vožnja mogu uzrokovati stres za životinje, prekinuti hranidbeni lanac i parenje ili izazvati agresivno ponašanje. Jako je važno izbjegavati bilo kakve plastične proizvode i kreme za sunčanje koje sadrže kemikaliju Oxybenzone.
Ekološki osviješteni ronilac je i eko-turist te donosi informativne odluke prilikom odabira i posjeta destinaciji, birajući objekte posvećene odgovornoj društvenoj i ekološkoj poslovnoj praksi koji uključuju očuvanje vode, smanjenje energije, pravilno odlaganje otpada, upotrebu sustava za sidrenje (bova) i poštivanje lokalnih kultura, zakona i propisa. Također treba izbjegavati kupnju suvenira izrađenih od školjaka, koralja ili kornjača, jer oni mogu postati dom za morske organizme ili postati predivan pijesak, radije uzmite samo sjećanje kao uspomene i ostavite samo mjehuriće.
I najvažnije, birajte odgovorne i ovlaštene organizatore/škole ronjenja, koji nude certificirane programe obuke, te se pridržavaju filozofije budi odgovorni ronilac, i pomozi u čišćenju podmorja.
Pisane vijesti
