Jučer je održan drugi, završni dan 6. EUSIAR foruma. Pod sloganom „Uz obale zajedničkog mora“ i s fokusom na održive strategije za plavi rast, turizam, transport, inovacije te održivu upotrebu obalnih i morskih resursa za zdravu budućnost putem zelenog i pametnog oporavka Forum je 11. i 12. svibnja okupio više od 1000 sudionika, a organizirale su ga Europska komisija i Republika Slovenija, uz podršku EUSAIR Facility Point projekta i Općine Izola.
Ministarstvo turizma i sporta, kao partner na EUSAIR Facility point projektu i koordinator EUSAIR tematskog stupa 4 Održivi turizam vodilo je završni dan Foruma panel raspravu „
Od krize do oporavka kroz transnacionalne turističke projekte usmjerene ka održivoj zelenoj makroregiji“. Cilj rasprave bio je ukazati na doprinos makroregionalnih strategija ključnim politikama EU te doprinos turizma i kulture EUSAIR-u kroz transnacionalne odabrane vodeće projektne ideje koje ozelenjavaju jadransko-jonsku regiju i Europu.
EU se koncentrira na oporavak gospodarstva
Slawomir Tokarski, direktor za Europsku teritorijalnu suradnju, makroregije, INTERREG i provedbu programa Europske komisije ponovio je predviđanje Euromonitora da će se europski turizam početi ozbiljno oporavljati 2023. godine. „Jasno je da se uobičajeno poslovanje ne može nastaviti i da moramo preispitati europski turistički sektor. To je bio imperativ već prije krize, a s pandemijom se ubrzao i dobio je novi zamah. Sada znamo da će turizam utemeljen na brojkama ustupiti svoje mjesto turizmu utemeljenom na vrijednosti koju pruža destinacija, a da će povratak u normalu doći uz održiviji pristup upravljanju svim segmentima u turizmu. Sada, više nego ikad prije, europski turizam treba snažnu političku potporu i koordinirani pristup vlasti. Tu vidim potencijal makroregionalnih strategija, ove jedinstvene platforme za višerazinsku suradnju koja olakšava proces“, kazao je Tokarski.
Europska unija od proljeća 2021. osigurava više od 1.800 milijardi EUR-a za oporavak europskog gospodarstva i njegovu „zelenu“ ekonomsku transformaciju. U svrhu rješavanja izazova i iskorištavanja potencijala sektora u programskom razdoblju 2021. - 2027., ulaganja u turizam bit će moguća u skladu sa svih 5 ciljeva politike Kohezijske politike, jednako kao što će i kulturni turizam imati još važniju ulogu za regionalnu gospodarsku konkurentnost i atraktivnost, izneseno je tijekom panela.
Europska unija osigurala je i 9 milijardi EUR-a i identificirala 10 flagship inicijativa u ključnim područjima transporta, obnovljivih izvora energije, gospodarenja otpadom, vodnog gospodarenja te digitalne transformacije za dugoročni ekonomski oporavak ne-EU članica Jadransko-jonske strategije kroz Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan 2021-2027. istaknula je prof.
Gordana Đurović iz Crne Gore.
Turizam kao ekonomija identiteta
„Autentičnost je jedna od ključnih vrijednosti lokalne zajednice. Ona podržava turizam kao ekonomiju identiteta pružajući atraktivnost i transformativna iskustva posjetiteljima. Otkriva se kroz priče, a storytelling ili pripovijedanje je alat koji može posjetiteljima prenijeti lokalne vrijednosti i značenje. Sinergijski kapacitet turizma i kulture može pružiti pozitivan zamah, novu snagu i entuzijazam, pokrenuti nove načine razmišljanja koji poboljšavaju pozitivne ljudske odnose i nadahnuti održivi i odgovoran razvoj EUSAIR-a, te imati moć obnavljanja društava i gospodarstava od posljedica krize i pandemije. Oporavak u EUSAIR-u trebao bi se dalje razvijati uzimajući u obzir puni participativni pristup, uključivost i upravljanje na više razina. Potpomognuto znanjem i obrazovanjem, novo upravljanje destinacijama oslanja se na odgovorno planiranje, diverzifikaciju, razvoj i promociju proizvoda od posebnog interesa, što rezultira ZELENIM EUSAIR turizmom“ kazala je
Natalija Havidić, ravnateljica Uprave za strateško planiranje, digitalizaciju i EU fondove Ministarstva turizma i sporta.
Autentičnost je ključni resurs turizma, a lokalni ljudi su centralne „zvijezde“ turističkog neba nove turističke paradigme održivog, odgovornog i otpornog turizma
Za
Alexa Crevara, člana Vijeća za transformacijski turizam, zagovornika odgovornog turizma i turističkog novinara čije autorske tekstove objavljuju The New York Times, National Geographic Travel, Lonely Planet i brojni drugi svjetski mediji, upravo je lokalni čovjek najvažniji resurs u turizmu. Lokalni ljudi, a ne turisti, trebaju postati „zvijezde“, a kultura destinacije najveći prioritet. U središte novog odgovornog, otpornog i održivog turizma dolazi lokalno stanovništvo koje treba naučiti pričati i promovirati svoje vlastite priče i na taj način graditi autentičnost destinacije i autentičnost turističkog doživljaja: gost želi učiti iz doživljaja lokalnog naslijeđa, od lokalnih vodiča i iz lokalne tradicije kao najvažnijih osnova turizma koji će nuditi autentičnost. Ovaj svojevrsni kopernikanski obrat odnosa gosta i domaćina Crevar gradi temeljem svojeg bogatog iskustva poznavanja destinacija i pisanja o odredištima Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Afrike i Europe. Ključ uspjeha je povjerenje odredišta u vlastito nasljeđe i zato - Vjerujete svom nasljeđu – ključna je poruka koju je Crevar s jučerašnjeg skupa poslao turističkim djelatnicima.
Turistički potencijal ima i ratno nasljeđe, jednako kao kulturni i prirodni resursi
Na panelu je izneseno i niz dobrih primjera projekata financiranih sredstvima Europske unije koji upravo lokalno naslijeđe novim pristupom stavljaju u prvi plan. Posebno je zanimljiv primjer
kulturne rute „Hod mira - naslijeđe Prvog svjetskog rata ujedinjuje Europu“. Projektna ideja „Weg den Friedens“ nastala 1970. godine u Austriji, zaživjela je u kulturnoj ruti i ujedinila nekadašnje ratne protivnike u zajedničkom radu i prisjećanju na žrtve, a od prekograničnog projekta Slovenije i Italije kroz koji je napravljeno 500 km kulturne rute postala je nova ideja transnacionalnog projekta u razvoju kojeg sudjeluje 12 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Godine 2020., u kojoj se obilježavalo 30 godina europske teritorijalne suradnje, projekt je proglašen najboljim EU INTERREG projektom.
Kulturne tematske rute tradicionalno su prepoznate kao alat za dobru prekograničnu suradnju tijekom mnogih programskih razdoblja 30 godišnje europske teritorijalne suradnje. One povezuju, podižu svijest o vrijednosti kulturnih resursa i krajolika, a odgovornu i održivu upotreba resursa osiguravaju eko-friendly formatima (biciklističke i pješačke ture) i inovativnom turističkom ponudom (kulinarske ture) te time potiču i promiču »nemasovni« održivi turizam. Koncept kulturnih tematskih ruta integrira multisektorsku suradnju (među obrazovnim, ekonomskim, okolišnim i kulturnim sektorom) i pokriva sve razine suradnje (lokalnu, regionalnu, nacionalnu i transnacionalnu). Stoga su upravo kulturne rute u fokusu interesa 4. tematskog stupa Jadransko-jonske regije Održivi turizam, a više o njima na skupu su, prezentirajući primjer ovog nagrađenog projekta, rekle u svojem izlaganju „Kulturne tematske rute kao ključni pokretač inovativnog i digitalnog kreativnog turizma“
Irena Marš iz slovenskog Ministarstva kulture i
Maša Klavora, iz Walk of Peace projekta.
Osim kulturnih ruta, turistički potencijal imaju i zaštićena područja koja se u održivom i odgovornom turizmu turistički valoriziraju na način koji ne ugrožava njihovu prirodnu resursnu osnovu. Albanija je EUSAIR zemlja članica koja je u zadnjih pet godina veliku pažnju posvetila upravo turističkoj valorizaciji svojih zaštićenih područja koja obuhvaćaju 21% njezinog ukupnog teritorija: izgradila je 10 novih posjetiteljskih centara, 7 informacijskih centara, označila više od 300 km staza te pripremila i izdala nekoliko vodiča i smjernica za upravljanje zaštićenim područjima. Rezultati su se brzo pokazali: broj registriranih gostiju u zaštićenim područjima u tih pet godina porastao je s 132 tisuće gostiju na milijun i 317 tisuća 2019. „Prirodno naslijeđe je naših 5 zvjezdica, a mi na toj osnovi želimo graditi turizam 5 zvjezdica“, rekao je generalni direktor Nacionalne agencije za zaštićena područja Albanije
Zamir Dedej.
G20 i 7 prioriteta za oporavak turizma
Flaminia Santarelli, generalna direktorica za turizam talijanskog Ministarstvo turizma prezentirala je zaključke zadnjeg sastanka grupe G20, održanog 5. svibnja, a koji je bio u cijelosti posvećen temi turizma. G20 okuplja glavne svjetske ekonomije – zemlje članice čine više od 80% svjetskog BDP-a, 75% globalne trgovine i 60% stanovništva planeta pa je uvijek korisno čuti njihova razmišljanja. U 2021. godini, G20 se, pod talijanskim predsjedanjem, usredotočuje na tri široka, međusobno povezana stupa djelovanja:
Ljudi, Planet, Prosperitet, a oporavak turizma vidi se kroz 7 prioriteta: sigurnu mobilnost, krizni menadžment, otpornost, inkluzivnost (zemalja, destinacija, ljudi), zelenu transformaciju, digitalnu tranziciju te investicije u infrastrukturu otpornog i održivog turizma.
Nagrade za ambasodore EUSAIR-a i najbolje poduzetničke ideje i poslovne modele mladih
Novost 6. foruma bila je i dodjela nagrade
„“Ambassador of the EU Macro-Regional Strategy – Windmill of Excellence” predstavnicima civilnog društva koji su uspjeli nadograditi svoje bogate iskustvo u razvoju makroregionalnih strategija u potrazi za općim dobrom. Windmills of Excellence nagradom 2021. godine nagrađeni su:
Mirjana Čagalj iz Hrvatske,
George Alexakis iz Grčke,
Rosella Rusca iz Italije,
Milena Krasić iz Crne Gore,
Bojana Cipot i
Emilija Kastelic iz Slovenije.
Proglašeni su i dobitnici
Young POPRI Award za najbolje poduzetničke ideje i poslovne ideje mladih s područja jadransko-jonske regije. Nagrada je dodijelila u tri kategorije, a dobila su je dva tima mladih iz Slovenije i jedan iz Sjeverne Makedonije.
Pisane vijesti
