U razdoblju od 8. do 10. lipnja 2020. godine, u sklopu projekta INHERIT, Ministarstvo turizma je s članovima Javne ustanove Nacionalnog parka Kornati održalo sastanak s dionicima na području Šibensko-kninske županije, na otoku Murteru, dok je slijedeći dan bio rezerviran za praktični dio, obilazak i snimanje pilot područja NP Kornati.
Dana, 9. lipnja 2020. godine održan je sastanak i okrugli stol sa dionicima; Javnom ustanovom NP Kornati, ravnateljem, g. Šimom Ježinom i djelatnicima, MZOE, FZOEU, JU Prirode Šibensko-kninske županije, TZ Šibensko-kninske županije, TZ Murter-Kornati, predstavnicima lokalne vlasti, turističkog sektora, OPG, civilnog društva i zainteresiranom javnošću radi uspostavljanja pilot područja i testiranja metodologije projekta INHERIT u Nacionalnom parku Kornati, gdje će se turističke aktivnosti provoditi s posebnim naglaskom na zaštiti prirodne baštine.
Ana Marija Vukčević, koordinatorica projekta INHERIT predstavila je projekt i dosadašnje rezultate, a u nastavku sastanka su članice projektnog tima Tatjana Martinović Vučetić i Petra Cvetko Rončević, održale prezentacije aktivnosti pilot testiranja;
- Integrirano upravljanje obalnim područjem i Prostorno planiranje na moru (ICZM i MSP)
- Razvoj komplementarnih održivih turističkih aktivnosti masovnom turizmu
- Oznaka i područje INHERITURA i Upravljačke strukture INHERITURA područja
- Multidestinacijski INHERITURA itinereri
Područja koja su kandidati za dobivanje oznake INHERITURA su područja koje bi nakon faze ispitivanja i pod određenim uvjetima i kriterijima, mogla biti prepoznata kao "INHERITURA zaštićeno područje", što uključuje:
1. Zaštitu okoliša i prirodne baštine;
2. Valorizaciju prirodnih dobara;
3. Pristupi održivom turizmu – „odozdo prema gore“ (engl. „bottom-up“) i participativni pristup
Program oznake INHERITURA pokriva obalna područja 13 europskih zemalja Mediterana, a obuhvaćaju područja prirodne baštine raznih kategorija i vrsta.
Osim zaštite okoliša i vrednovanja prirodnih dobara, pristup INHERIT uključuje i sudjelovanje lokalnih zajednica i ključnih dionika u planiranju turizma i zaštite okoliša i donošenju odluka. Odaziv i sudjelovanje dionika,
je bio iznad očekivanja, jer su
dionici predložili nekoliko primjera održivih turističkih aktivnosti i mjesta prirodne baštine na tom području. Nakon sastanka smo imali priliku posjetiti i OPG Šikić, koji su jedni od nekoliko vlasnika maslinika na otoku Kornatu.
Mjere i aktivnosti održivog turizma donose ekonomske, ekološke i socijalne koristi za uključene zajednice. One mogu dodati vrijednost turističkim proizvodima/uslugama i ublažiti pritisak na okoliš. Što je najvažnije, mogu pružiti neposredne ekonomske koristi bez žrtvovanja dugoročnog potencijala i prirodne baštine destinacije.
Drugi dan radnog posjeta je bio rezerviran za praktičan dio – obilazak i snimanje pilot područja Nacionalnog parka Kornati.
Glavni cilj prirodnih područja je očuvanje prirode i krajolika, kao i pružanje pristupa posjetiteljima i pomaganje ljudima da iskuse, nauče i uživaju u onome što prirodno područje može ponuditi.
Nacionalni park Kornati osnovan je 1980. godine, Javna ustanova Nacionalni park Kornati koja upravlja dijelom Kornatskog otočja zaštićenog u kategoriji nacionalnog parka u svoje upravljanje je uvela principe održivog razvoja, te uspostavila dijalog s lokalnom zajednicom, pružajući joj podršku u osiguravanju egzistencije na području Kornata i od Kornata.
Nacionalni park Kornati se sastoji od 89 otoka, otočića i hridi s ukupnom površinom od 217 km2, a poznati su po strmcima. Najrazvedenija otočna skupina u Sredozemlju.
Temeljne prirodne vrijednosti zbog kojih je područje proglašeno nacionalnim parkom jesu:
- geomorfološke vrijednosti na kopnu i u moru,
- kopnena vegetacija (antropogenog karaktera),
- živi svijet u moru,
- oceanografske specifičnosti.
Biljni svijet Nacionalnog parka Kornati ima više od 650 biljnih svojti, devet vrsta orhideja. I životinje – ptice, kukci, gmazovi i leptiri – našle su u škrtom kamenu svoj dom.
Podmorje je bogato ribom, koraljima, a zabilježeno je i 147 jedinki dobrog dupina u širem akvatoriju Parka. Do danas je na području NP Kornati zabilježeno
353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba. U podmorju je prisutan veliki broj Natura 2000 vrsta i staništa koje ovom području osiguravaju mjesto u
Europskoj mreži zaštićenih područja – mreži Natura 2000. Najvažnije stanište je naselje morske cvjetnice posidonije (Posidonion oceanicae), prioritetno Natura 2000 stanište koje se pruža većim dijelom priobalnog pojasa kornatskog podmorja do 30 m dubine.
Morski ekosustavi su ranjivi i podložni štetnom utjecaju ljudi i zagađenju. Doprinosite njihovom očuvanju i zaštiti djelujući savjesno.
EU
