Gostujući u emisiji HRT-a Zajedno za zdravlje ministar turizma Gari Cappelli rekao je da je okolnim zemljama poslana poruka da je Hrvatska počela funkcionirati na turistički način, bez obzira na sve mjere koje postoje. Od danas smo, naime, u trećoj fazi popuštanja mjera, što podrazumijeva ponovnu uspostavu putničkog, željezničkog prometa, rad ugostiteljskih objekata, djelomično otvaranje granica, otvaranje dućana u šoping centrima.
- Vrlo je jasna stvar: može se doći u hotel, kamp, privatni smještaj, u restoranima se može jesti i unutra i vani. Može se uzeti brod u najam i otići na nekakvo jedrenje, marine su otvorene. Hrvatska od danas diše turistički, rekao je ministar.
Dodaje međutim da je jasno da je sve još uvijek u ispitivanju.
- Mi smo rekli, ovaj tjedan je nekakav pokus, da vidimo kako to sve funkcionira. Sve će ovisiti o nama i našem ponašanju, upozorava.
Iz udruženja hotelijera HGK predviđaju da će veće hotelske tvrtke otvoriti otprilike jedan do dva od mogućih deset hotela, dok ostali čekaju potpunu obustavu poslovanja. Tu je i pitanje vaučera.
Naime, agencije i hoteli su prije epidemije koronavirusa uzimali rezervacije - i novac koji dolazi s njima. Taj novac su dijelom potrošili za pripremu sezone i sada bi ga trebalo vratiti. Radi se, uključujući i privatni smještaj, o oko 200-220 milijuna eura.
Ministar Cappelli na to kaže kako se uvijek volimo uspoređivati s drugima, pa iznosi primjer Njemačke, koja je odbila sistem vaučera. Kažu: "Morate vratiti novac i točka".
U Hrvatskoj se pak putem izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu turističkim agencijama omogućilo izdavanje vrijednosnih vaučera umjesto povrata putnicima za paket aranžmane, u trajanju 180 dana.
- Mi smo odmah praktički reagirali, nakon 15 dana. Zaštitili smo s jedne strane potrošača, ali i agencije, da se u 180 dana mogu dogovoriti. Sada razgovaramo o vaučeru i za hotelijere, rekao je.
Na pitanje tko će jamčiti za taj povrat sredstava i što ako ih same tvrtke neće moći vraćati, odgovara:
- Mi nismo išli na fazu odgovornosti kao država, da garantiramo povratak tih sredstava. To su agencije koje imaju svoj dio osiguranja, moraju imati, pa se ja nadam da su se tako pokrili, odgovara ministar.
Udruženje hotelijera HGK traži od Vlade nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta još tri mjeseca. To podrazumijeva plaćanje minimalca. Hotelijeri mogu očekivati raspravu oko toga u naredno vrijeme unutar Vlade, rekao je ministar.
- Postoji mogućnost da reprogramiramo sustav stalnih sezonaca. Na Vladi ćemo raspravljati o tome, rekao je dodavši kako je hotelijerima bitan i moratorij na kredite.
Za ulazak u nacionalne parkove mogu se očekivati itekako popularne cijene, kaže ministar, pogotovo za grupe, umirovljenike i domaće turiste. Osobno će ovih dana obići Plitvice, da vidi kako su se pripremili za "novo normalno".
Dotaknuo se i Italije. Talijani će, kaže, sigurno jednim dijelom profunkcionirati. Razgovarao je s talijanskim ministrom kulturnog nasljeđa i aktivnosti i turizma Dariom Franceschinijem. U razgovoru je rečeno da moraju poraditi na otvaranju granica. Razgovarali su i o tome da aviokompanije, naročito Croati Airlines, "podignu" zračni prijevoz par puta tjedno iz nekih destinacija. Razgovarali su i o upogonjenju katamaranskih linija radi produljenih vikenda.
Govoreći o otkazivanju rezervacija, ministar kaže kako smo svibanj "u potpunosti izgubili", a većinom je izgubljen i šesti mjesec.
Na pitanje o procijenjenim gubicima hrvatskog turizma u 2020., odgovara:
- Prihode računamo između 25 i 30 posto. Prošle godine smo, s domaćim tržištem, ostvarili negdje oko 20 milijardi eura. Mi smo radili sve ankete, tj. procjene. Radili smo procjenu od 60-90 posto gubitaka. Mislim da bismo mogli odraditi negdje između 25 i 30 posto. Prva tri mjeseca nije sve izgubljeno, ali jedan veći dio je izgubljen. Iako je to samo 5 posto prometa, negdje 480 milijuna eura je na razini tih pet posto prva tri mjeseca. Negdje oko 2 milijarde i 250 milijuna eura je četvrti, peti i šesti mjesec. Taj će dio biti praktički potpuno izgubljen. Računamo da smo u prvih šest mjeseci izgubili oko 2 milijarde i 200, 400 milijuna eura. Najbitniji su nam sedmi, osmi i deveti mjesec, gdje se ostvaruje 63 posto prometa, rekao je.
Pisane vijesti
