Prema navedenoj analizi, u 2016. godini unutarnja turistička potrošnja (inozemna i domaća) dosegla je 10,4 milijardi eura, utvrđena razina potrošnje generirala je stvaranje domaće dodatne vrijednosti koja čini 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turizma u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva te 11,4 posto bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu hrvatskog gospodarstva. Na temelju input-output modela utvrđeno je tako da turizam izravno i neizravno generira 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske u 2016. godini.
Uz ministra turizma RH Garija Cappellija, rezultate Satelitskog računa turizma te procjene izravnog doprinosa turizma na gospodarstvo Hrvatske za 2016. godinu, predstavili su ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić i voditelj projekta izrade studije Satelitskog računa turizma pri Institutu za turizam, Neven Ivandić. Posljednji turistički satelitski račun (TSA) izrađen je 2014. godine, i to za 2011. godinu, a TSA za 2016. godinu ujedno predstavlja i prvu međuinstitucionalnu suradnji svih ključnih nositelja sustava statistike turizma RH: Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku RH, Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i Instituta za turizam.
„Turizam je pokretač gospodarstva u Hrvatskoj, ali i u brojnim zemljama diljem Europe i svijeta što najbolje pokazuje podatak da turizam čini 10 posto svjetskog BDP-a. Ovim projektom željeli smo dobiti širu sliku o utjecaju i važnosti turizma za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo te sve sektore s kojima je turizam povezan. U 2016. godini inozemna i domaća turistička potrošnja dosegla je 10,4 milijarde eura, odnosno turizam je činio 11,4 posto BDP-a u ukupnom BDP-u hrvatskog gospodarstva što jasno pokazuje važnost turizma. Takvi rezultati u skladu su s našim dosadašnjim procjenama, a sve naše trenutne i buduće aktivnosti usmjeravat ćemo kako bi ostvarili naš zacrtani cilj, odnosno ostvarili preko 14 milijardi eura prihoda u turizmu do 2020. godine“, izjavio je ministar turizma RH Gari Cappelli prilikom predstavljanja Satelitskog računa turizma za 2016. godinu.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof tom je prigodom istaknuo: „Satelitski račun turizma ovom objavom postao je dio službene statistike Republike Hrvatske, što znači da su njegovi rezultati metodološki potpuno usporedivi s ostalim zemljama. Satelitski račun važan je jer pruža informacije o turizmu kao iznimno važnoj djelatnosti za Republiku Hrvatsku, čime će se unaprijediti i kvaliteta izračuna BDP-a. Zahvaljujem Ministarstvu turizma na inicijativi i institucionalnoj potpori, Institutu za turizam na stručnom vodstvu i metodološkoj pomoći te zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku na predanosti i trudu.“
U skladu sa statističkim pokazateljima Satelitskog računa turizma, Institut za turizam izradio je studiju izravnih i neizravnih učinaka turizma.
„Kontinuirana izrada TSA je vrlo važna, osobito za gospodarstva poput hrvatskog koja u velikoj mjeri ovise o turizmu jer omogućuje sagledavanje svih direktnih učinaka turizma na gospodarstvo te predstavlja analitičku podlogu za procjenu izravnih i neizravnih učinaka turizma na gospodarstvo, a njeni rezultati, uz rezultate nekih drugih istraživanja, poslužiti će kao važna analitička podloga, kako za provođenje aktivnih mjera turističke politike tako i u procesu izrade nove Strategije razvoja turizma koju je ministar već najavio“, izjavio je ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.
Satelitski račun turizma pruža informacijsku podlogu i nezaobilaznu platformu za formulaciju turističke i globalne ekonomske politike Hrvatske. Dodatno, TSA potvrđuje i snagu turizma koji izravno pokreće brojne gospodarske djelatnosti, u širem obuhvatu od onoga što se uobičajeno smatra turizmom kao što su djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja. To su djelatnosti kako vezane uz sve vrste putničkog prijevoza, tako i djelatnosti kulture, sport i rekreacije, trgovina odnosno proizvodnja trgovačke robe, različitih oblika nautičkog turizma i slično. No, radi se samo o djelatnostima koje izravno „susreću“ turiste, ili bolje reći posjetitelje, a u okviru ovog projekta jasno je utvrđeno da turizam pokreće, neizravno, stvaranje dodane vrijednosti u ostalim djelatnostima hrvatskog gospodarstva.
Utvrđeni izravan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske moguće je i potrebno staviti i u odnos sa zemljama u okruženju. Naime, na razini usporedivih veličina, Hrvatska je s udjelom od 10,9% bruto dodane vrijednosti turizma u 2016. godini u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva u skupini zemalja Europe koje ostvaruju najveći udio turizma u gospodarstvu. No, gotovo odmah iza Hrvatske su Portugal s udjelom od 6,7 posto te Španjolska s udjelom 6,6 posto i Italija s udjelom od 6 posto.
Ministar Cappelli predstavljanje je zaključio riječima: “U javnosti se često komunicira podatak o tome da hrvatski turizam generira više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda, no radi se po pokazatelju koji u stvari govori o odnosu turističkih izdataka i bruto domaćeg proizvoda, a ne o tome koliko turizam izravno potiče stvaranje novostvorene vrijednosti. U tom smislu sasvim je jasno da, unatoč tome što je turizam jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj kao odraz izrazitih komparativnih prednosti i svojevrsne ovisnosti Hrvatske o turizmu, tako jak utjecaj na gospodarstvo još uvijek ne izaziva 'uzbunu'.“