Tematski sastanak međuresorne radne grupe i koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma Hrvatske s temom „Dravska turistička ruta“ održan je u srijedu u zgradi HGK - Županijske komore u Koprivnici. Predstavnici pet hrvatskih županija, Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske, predstavili su aktivnosti na ustanovljavanju biciklističkih ruta na svojim područjima te njihovu uključivanju u EuroVelo mreže i kao dio rute EuroVelo 13 odnosno 'Rute željezne zavjese'.
S obzirom da je „Dravska biciklistička ruta“ neujednačeno i međusobno nedovoljno koordinirano razvijana u ovih pet hrvatskih županija kojima prolazi, cilj skupa bio je utvrditi stanje razvijenosti ruta kao i njihove kvalitete, uz prikupljanje svih podataka o opremljenosti i uslugama koje se pružaju te moguća poboljšanja radi dosezanja standarda koje propisuje EuroVelo mreža što će biti korisno razvijanju turizma na ovim područjima.
Domaćin skupa, direktor Turističke zajednice Koprivnice Renato Labazan, informirao je o biciklističkim rutama podravskog kraja istaknuvši da je TZ Koprivnice odavno DMO među malobrojnima čiji vlastiti prihodi dosežu 80 posto ukupnog propračuna.
O idejama i ostvarivanju prvih biciklističkih ruta početkom 21. stoljeća u podravskom kraju i to u duljini od osamdesetak km, nadahnuto i informativno govorili su Helena Hećimović i Boris Mađerić, podsjetivši na potrebnu zaštitu uz turističko korištenje područja rijeka Mure i Drave sve do Dunava.
Predsjednica Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma Hrvatske Lidija Mišćin istaknula je razloge usmjeravanja pozornosti na ovih pet županija koje su od početka u „Dravskoj biciklističkoj ruti“ upravo radi ispitivanja mogućnosti da ona postane dio EuroVelo mreže u skladu s njezinim standardima.
Članica WWF Adria i koordinatorica „Amazon of Europe Bike Trail“ projekta Ivana Korn Varga informirala je o planiranom Unesco prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav: Od Mure, preko Drave sve do Dunava, duž Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije, kao povezivanju tih pet država u projekt čija je okosnica nit od 12 zaštićenih područja u tim zemljama. Mura, Drava i Dunav time povezuju ljude i prirodu u turizmu preko raznolikih aktivnosti na rijekama i područjima oko njih, što će imati učinka i na razvoj cikloturizma, istaknula je Ivana Korn Varga, dodavši je je samo u 2016. godini doprinos cikloturizma u EU zemljama dosegnuo 44 milijarde € i imao oko 2,3 milijarde putovanja u toj godini.
Ukupno su tri glavna cilja projekta: ojačavanje regionalnog gospodarstva kroz stvaranje biciklističke rute 'Europske Amazone', ojačavanje lokalnog stanovništva, njihovog znanja i vještina po pitanju održivog turizma te doprinos zaštićenim područjima.
Riječ je o drugačijem pristupu u razmišljanju koji se može iskazati u rečenici „Posjetitelji ne rezerviraju događaje i smještaj, već rezerviraju proizvode“, zaključila je Korn Varga.
O „Dravskoj bike ruti“ u Međimurskoj županiji govorio je Rudi Grula iz TZ Međimurske županije spomenuvši suradnju sa Slovenijom, uz zajedničku slovensko-austrijsko-hrvatsku marketinšku kampanju koja će uslijediti u promociji turističke ponude dvije zemlje.
Na ovoj ruti u duljini od nešto manje od 74 kilometra niz je raznolikih ponuda, od kulturno-prirodne baštine i drugih atrakcija, jedan regionalni park prirode, do 'ceste tradicije' gdje je moguće upoznati šest starih zanata i dvije etnografske zbirke i muzej, kao i sudjelovati u vožnji čamcima, ribolovu i atrakcijama sportskog centra, naglasio je Grula.
Direktor Turističkog ureda TZ Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini govorio je o pet postojećih biciklističkih ruta u Varaždinskoj županiji naglasivši želju njihova spajanja i približavanja starom koritu rijeke Drave te uključivanja u 'bike stazu' postojećih ribičkih puteva.
O cikloturizmu Podravine i Prigorja govorio je pročelnik u Koprivničko-križevačkoj županiji Marijan Štimac, istaknuvši ostvareni prošlogodišnji ugovor Županije s Ministarstvom turizma o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem Programa za razvoja cikloturizma na kontinentu u iznosu 350 tisuća kuna. Također, s 45 institucija, biciklističkih udruga, općina i gradova, potpisan je sporazum o suradnji na provedbi Operativnog programa razvoja cikloturizma Podravine i Prigorja kojega je potom izradio Institut za turizam, rekao je Štimac.
Također, izrađena je web stranica (www.podravinaprigorjebike.com) kao i postavljeno 223 oznake prometne signalizacije te je i u ovoj godini nastavljeno sufinanciranje razvoja cikloturizma od strane Ministarstva turizma.
Predstavnice Razvojne agencije VIDRA, Mateja Cah i Sanja Galović, predstavile su „Dravsku rutu“ u Virovitičko-podravskoj županiji, čija je duljina 111 km s trasom u dva dijela.
Za ovu rutu bitno je napomenuti da je još podložna izmjenama, a dio trase kreće se po nerazvrstanim putevima te se na zapadnom dijelu nastavlja na Koprivničko-križevačku županiju te na istočnom ulazi u Osječko-baranjsku županiju, rekla je Mateja Cah.
Pročelnica odjela za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije, Tatjana Roth istaknula je da se ruta Drava na ovom području razvija u najvećoj mjeri kroz programe prekogranične suradnje s Mađarskom (Hungary-Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme) i kroz međužupanijsku suradnju s Virovitičko-podravskom županijom.
Operativnim planom razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije iz 2017. godine, planiran je razvoj trase „Dravska biciklistička ruta” koja pripada ruti EuroVelo 13 (Ruta željezne zavjese, Barentsovo more-Crno more), rekla je Tatjana Roth, dodavši kako zasad ne postoji konsenzus na razini svih JLS na ovom području vezan uz razvoj Dravske rute.
U tijeku je izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta te izrada standarda za „bike & bed” nakon čega se planira sazvati sastanak s predstavnicima JLS na nivou Županije i pokušati postići suglasnost oko strategije razvoja cikloturizma, odnosno razvoja Dravske rute, zaključila je Roth.
O turističkim potencijalima Koprivničko-križevačke županije s fokusom na cikloturizam kao održivi oblik turizma govorio je Zoran Klarić, uz isticanje EuroVelo standarda (sigurnost, atraktivnost, koherentnost, udobnost) važnih za razvoj ovog oblika turizma.
Stanje i plan za rutu EuroVelo 13 predstavila je Lidija Mišćin, istaknuvši izazove za kvalitetno uključivanje u standarde ove rute, kao i potencijale razvoja cikloturizma na području pet hrvatskih županija.
Radeći s autorom Michaelom Cramerom na razvoju EuroVelo 13 u Republici Hrvatskoj, kroz ljeto 2012. godine, dobili smo potvrdu nekoliko ideja za nove dionice te smo ih istražili, evaluirali, GPX snimili i uključili na kartu rute s popratnim opisima, rekla je Mišćin.
Na kraju Lidija Mišćin prenijela je zaključke prve EuroVelo 13 konferencije 2018. u Berlinu: da se tijekom iduće 3 godine EuroVelo 13 aktivno promovira i kao kulturno-povijesnu rutu s ciljem dobivanja službenog statusa CoE Culture Route; ostvari kvalitetno i sustavno upravljanje, s posebnim naglaskom na potrebu uspostavljanja krovnog prekograničnog upravljačkog tijela koje će se pobrinuti za buduće upravljanje ovom rutom; 9. 11. 2019. godine navršava se 30 godina od pada Berlinskog zida te su sve države na ovoj ruti pozvane planirati svojevrsno obilježavanje obljetnice u gradovima i mjestima te na ostalim prikladnim memorijalnim lokacijama na EuroVelo 13 ruti. (tekst/foto: Bosiljko Domazet/www.mint.gov.hr)
Iz Hrvatske
