Vlada je u četvrtak donijela uredbu kojom utvrđuje visinu boravišne pristojbe za 2019. godinu, prema kojoj bi ona u smještajnim objektima u kojima se plaća po noćenju, osim u kampovima, trebala porasti za 25 posto u odnosu na ovogodišnju. "Prilikom prijedloga povećanja uzelo se u obzir da visina te pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje. U ovom trenutku u Hrvatskoj je jedna od najnižih boravišnih pristojbi u okruženju", kazao je ministar turizma Gari Cappelli, dodavši da je predloženo i povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Ocijenio je da će povećanje boravišne pristojbe imati izravni utjecaj na razvoj samih destinacija, budući da raspodjelom većina naplaćenih sredstava od boravišne pristojbe ostaje u destinaciji gdje je i ostvarena.
Prema uredbi, o kojoj se do 21. srpnja vodila javna rasprava, iduće bi godine boravišna pristojba za noćenje u smještajnim objektima u kojima se ta pristojba plaća po noćenju, osim u kampovima, trebala poskupjeti za 25 posto u odnosu na iznos u ovoj godini. Po tome bi iznos te pristojbe u turističkom mjestu A razreda u glavnom ljetnom dijelu sezone u hotelima i sličnom smještaju porastao s 8 na 10 kuna.
U glavnoj sezoni boravišna bi pristojba trebala iduće godine u A razredu mjesta biti skuplja i u pred i posezoni, odnosno porasti sa 6 na 8 kuna te s 5 na 7 kuna, a porasti se predviđaju i za turistička mjesta B, C i D razreda, i to sa 7, 5,50 i 4,50 kuna, na 9, 7 i 5 kuna u glavnoj sezoni, a u pred i posezoni s ovogodišnjih 5, 4 i 3 kune, na 7, 5 i 4 kune.
U kampovima bi boravišna pristojba u 2019. trebala ostati na ovogodišnjoj razini, od primjerice 8 kuna po noćenju u glavnoj sezoni u mjestu A razreda.
Boravišni paušal za domaćinstva koja pružaju usluge smještaja, kao i za OPG-ove koji se bave turizmom u 2019. u A razredu mjesta iznosio bi 345 kuna po krevetu i kamp jedinici, u B razredu 293,25 kuna, u C razredu mjesta 241,50 kuna, a u D i ostalim nerazvrstanim mjestima 172,50 kuna.
Predloženo je i povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu za 15 posto.
Iznosi boravišne pristojba za vlasnike kuća ili stanova za odmor u 2019. se ne mijenja, pa će se i dalje moći plaćati tu pristojbu paušalno.
Za vlasnike ili korisnike plovila i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) u prijedlogu za 2019. izvršena je korekcija u odnosu na uredbu za 2018., i to tako da su smanjeni određeni iznosi paušala boravišne pristojbe.
Boravišna pristojba, rekao je ministar turizma, jedan je od najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), od koje je u 2017., po podacima Fine, prikupljeno 464 milijuna kuna, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija.
Na njegov prijedlog, uplaćena sredstva od boravišne pristojbe preraspodijelila bi se na način da bi Crvenom križu išlo 1 posto, 2,5 posto za razvojne projekte i programe na turistički nerazvijenim područjima, 65 posto turističkoj zajednici općina, grada i mjesta, 10 posto turističkoj zajednici županije i 25 posto Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ).
Sredstva od boravišne pristojbe od nautičkog turizma raspoređuju se HTZ-u, turističkim zajednicama na čijem se području ostvaruje turistički promet te nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
Cappelli je naglasio i da se od početka godine do danas bilježi 11,5 milijuna turista i 58 milijuna noćenja, što je 6 posto više nego lani, a rekao je i da je sigurnost zemlje jedna od najbitnijih stvari zašto turisti dolaze u Hrvatsku.
Vlada je na istoj sjednici ovlastila ministra turizma da sklopi sporazum o podmirenju obveza koje država ima prema Hrvatskom nogometnom savezu temeljem pravomoćne sudske presude, čime bi se riješio spor koji traje već gotovo 20 godina.
Vlada je, naime, dala ovlast ministru turizma Gariju Cappelliju za sklapanje sporazuma o podmirenju obveza po pravomoćnoj i ovršnoj presudi te o davanju suglasnosti za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2019. i 2020. godini.
"Potpisom ovog sporazuma uređuju se međusobni odnosi između Ministarstva turizma i Hrvatskog nogometnog saveza, na način da se Ministarstvo turizma obvezuje iznos od najmanje spomenute glavnice 22,97 milijuna kuna isplatiti Hrvatskom nogometnom savezu najkasnije u roku od osam dana, računajući od dana sklapanja predmetnog sporazuma", izjavio je Marić.
Ministarstvo turizma, temeljem pravomoćne presude od 10. studenoga 2017. duguje Hrvatskom nogometnom savezu iznos od 7,5 milijuna eura na ime glavnice, što zajedno s troškovima parničkog postupka zajedno iznosi 56,5 milijuna kuna.
"Navedeni iznos sastoji se već od spomenute glavnice i troška parničkog postupka, koji zajedno iznose 22,97 milijuna kuna, te zatezne kamate na glavnicu i zatezne kamate na trošak parničnog postupka, koji zajedno iznose 33,5 milijuna kuna", istaknuo je Marić. Podsjetio je da je taj sudski spor star više od 15 godina. "To je ugovor potpisan između Ministarstva turizma i Hrvatskog nogometnog saveza krajem 1999. godine, za razdoblje 2000.-2002., koji je u sudskom sporu tako evidentirano konzumiran, ali nije naplaćen u cijelosti", kazao je Marić, dodavši kako je prva tužba krenula od strane Ministarstva turizma prema HNS-u, koji je odgovorio protutužbom.
Prema sporazumu, dio zateznih kamata u iznosu od 11,75 milijuna kuna predviđa se isplatiti najkasnije do 31. prosinca 2019., potom isti takav iznos treba platiti do 31. prosinca 2020., uvećan za dio zatezne kamate.
S druge strane, dodaje Marić, HNS se odriče dijela potraživanja prema Ministarstvu turizma koji predstavlja dio zateznih kamata u iznosu od 10 milijuna kuna. Ispunjenjem obveza preuzetih sporazumom, Ministarstvo turizma i Hrvatski nogometni savez ne bi imali nikakvih međusobnih potraživanja po osnovi pravomoćnih i ovršnih sudskih odluka.
„Evo jedan od primjera, možemo reći slobodno, pogreški u upravljanju i neispunjavanju preuzetih obveza koje su sada, evo skoro 20 godina kasnije, Hrvatsku došle i više nego duplo više“, zaključio je premijer Andrej Plenković.
Taj ugovor, potpisan između HNS-a i Ministarstva turizma, nastao je 1999. godine, a potpisao ga je tadašnji ministar turizma Ivan Herak. Navedenim ugovorom Ministarstvo turizma se obvezalo postati ponosni sponzor hrvatske nogometne reprezentacije te HNS-u kroz tri godine uplatiti 26,5 milijuna kuna. Smjenom vlasti na čelo Ministarstva turizma dolazi ministrica Pave Župan Rusković, koja potom najavljuje poništenje ugovora. (Hina)
Pisane vijesti
