Ministar turizma Gari Cappelli sudjelovao je danas na konferenciji „Turizam – Izazovi i perspektive“, u organizaciji Jutarnjeg lista te predstavio prioritete Vlade RH za područje turizma i sudjelovao na panelu naziva „Investicije u turizam – realnost ili zabluda“. Predstavljajući prioritete Vlade RH za područje turizma, ministar Cappelli istaknuo je neke od najvažnijih aspekata razvoja turizma u Hrvatskoj te najavio 800 milijuna eura investicija u turizam u sljedećoj godini. Od toga iznosa, 300 milijuna eura odnosi se na investicije u javnom sektoru, dok turizam očekuje više od 500 milijuna eura u privatnom sektoru pri čemu se očekuje otvaranje više od 40 novih ili novoobnovljenih hotela. Također, ministar je najavio i aktiviranje nekorištene državne imovine, ali i smanjivanje administrativnih barijera i parafiskalnih nameta.
Ministar turizma Gari Cappelli sudjelovao je danas na konferenciji „Turizam – Izazovi i perspektive“, u organizaciji Jutarnjeg lista te predstavio prioritete Vlade RH za područje turizma i sudjelovao na panelu naziva „Investicije u turizam – realnost ili zabluda“. Predstavljajući prioritete Vlade RH za područje turizma, ministar Cappelli istaknuo je neke od najvažnijih aspekata razvoja turizma u Hrvatskoj te najavio 800 milijuna eura investicija u turizam u sljedećoj godini. Od toga iznosa, 300 milijuna eura odnosi se na investicije u javnom sektoru, dok turizam očekuje više od 500 milijuna eura u privatnom sektoru pri čemu se očekuje otvaranje više od 40 novih ili novoobnovljenih hotela. Također, ministar je najavio i aktiviranje nekorištene državne imovine, ali i smanjivanje administrativnih barijera i parafiskalnih nameta.
„Vlada će poticati nova ulaganja u turizam, između ostaloga kroz izradu modernoga kataloga investicija u turizmu te uklanjanjem zakonskih prepreka i aktiviranjem neiskorištene državne imovine u turističke svrhe. Vjerujem da ćemo upravo to pitanje riješiti u dobroj suradnji s Ministarstvom državne imovine. Radimo i na Zakonu o turističkom zemljištu kroz čije potrebne izmjene možemo otvoriti vrata brojnim novim investicijama pogotovo u segmentu kampinga“, kazao je ministar Cappelli.
Poseban fokus u predstavljanju prioriteta, ministar Cappelli stavio je na stvaranje raznovrsnije ponude i produljenje sezone s naglaskom na aktiviranje domaćeg tržišta kroz projekt 'Cro kartice' i jači razvoj turizma na kontinentu. Kao primjer turističkih proizvoda na koje će se stavljati naglasak, ministar Cappelli staknuo je zdravstveni, nautički, kulturni te kongresni, odnosno poslovni turizam.
"Želimo potaknuti zdravstveni turizam te će ovo biti prvi put da su za taj iznimno perspektivan proizvod osigurana posebna sredstva za promociju. Moramo i poticati razvoj Hrvatske kao eno-gastro destinacije plasmanom domaćih poljoprivrednih proizvoda u turističku potrošnju. Osim toga veliku priliku za ostvarivanje većih prihoda u turizmu i produljenje sezone imamo kroz razvoj kongresnog turizma“, kazao je ministar, najavivši ponovno otvaranje kongresnog ureda i predstavljanje akcijskog plana razvoja kongresnog turizma.
S ciljem aktiviranje domaćeg turističkog tržišta i prilike za jači turistički razvoj hrvatskog kontinenta, ministar Cappelli još jednom je najavio uvođenje 'Cro kartice'.
„Poticanjem domaćeg turističkog prometa omogućit ćemo hrvatskim građanima češći odlazak na odmor te osigurati posjećenost kontinentalnog dijela Hrvatske, kao i obale izvan glavne turističke sezone. Korištenje vaučera prema procjenama povećalo bi hrvatski domaći turistički promet za 30 posto, a domaću turističku potrošnju za čak 60 posto“, istaknuo je ministar te dodao da je za razvoj kontinentalnog turizma osigurano još 5 milijuna kuna.
Također, kao iznimno važan segment za budućnost hrvatskog turizma ministar Cappelli istaknuo je razvoj ljudskih potencijala te najavio uspostavu centara kompetencija za cjeloživotno obrazovanje uz financiranje iz EU fondova te marketinški pristup popularizaciji zanimanja u turizmu. Osim toga, ministar je najavio i informatizaciju javnih usluga te izradu nužnih registara, čime će Vlada uspostaviti digitalna rješenja za lakše korištenje javnih usluga svih uključenih u sektor turizma i ugostiteljstva.
U nastavku konferencije, ministar Cappelli sudjelovao je panelu naziva „Investicije u turizam – realnost ili zabluda“. Na penalu su osim ministra Cappellija sudjelovali i Ronald Korotaj iz Istraturista i Grupacije Lukšić Hrvatska, Burak Baykan iz Doğuş grupe, Tomislav Popović iz Maistre, Sanjin Šolić iz Jadranka grupe, Željko Kukurin iz Valamara te Miroslav Dragičević iz Horwath HTL.
U idućih tri do pet godina u turizmu moguće 2 milijarde eura ulaganja
Najveći izazov hrvatskog turizma u idućih pet do 10 godina je otvaranje investicijskog potencijala, upravljanje destinacijom i samim turizmom te provođenje reformi na svim razinama u državi, istaknuo je direktor konzultantske tvrtke Horvath HTL Siniša Topalović. Govoreći na konferenciji, Topalović je naglasio da se od postojećih investitora u Hrvatskoj u turizmu u idućih tri do pet godina može očekivati dvije milijarde eura ulaganja, a od novih, koji tek trebaju doći, još oko milijardu eura. Od toga će u 2017. investicije u turizmu dosegnuti od 500 do 600 milijuna eura, procjenjuje Topalović, dodajući da ima i optimističnijih procjena za iduću godinu, od oko 800 milijuna eura.
"Ključni problem hrvatskog turizma trenutno je nedovoljno definirana funkcija upravljanja, jer ima puno privatnih igrača koji su različiti, kao i puno različitih ministarstava koji se brinu o turizmu i upravljanju prostorom", ocijenio je Topalović. Smatra da će puno toga u budućnosti ovisiti o vladinim reformama, jer investitori se više nego ikada raspituju za ulaganja u Hrvatsku, uključujući hotelske svjetske brendove i brojne investicijske fondove i druge.
Predsjednik uprave najveće turističke kompanije u Hrvatskoj Valamar Riviera Željko Kukurin istaknuo je da je bitno da Hrvatska iskoristi sadašnji trenutak. "Prvi put smo u prilici napraviti ozbiljni napredak jer su nam izvori sredstava dostupniji i s povoljnijim kamatama nego prije, a na ruku nam dijelom idu događanja u konkurentskim zemljama na Mediteranu te što smo dio EU-a, gdje postoji veliko tržište za luksuzna putovanja", kazao je Kukurin, najavljujući da Valamar nastavlja s investicijama.
Predsjednik uprave rovinjske Maistre Tomislav Popović naglasio je da su u Rovinju puno investirali i napravili, vjerujući "ne u Boga, nego u rezultat". "Srušili smo ove jeseni hotel Park u Rovinju i iza Nove godine krećemo u izgradnju novog koji će biti, ako sve bude u redu, dovršen 2018. Iako to sve nije jednostavno, napravili smo zaokret ka luksuznom turizmu", istaknuo je Popović.
Tom segmentu, kao i zdravstvenom turizmu okreće se i malološinjska Jadranka, čiji su hoteli, po riječima predsjednika uprave Jadranke Sanjina Šolića, u zadnjih 10 godina povećali kvalitetu i broj zvjezdica na četiri i pet.
"Imali smo sreću da naši vlasnici u Lošinju vide potencijal za visoku kvalitetu. Do sada smo uložili 177 milijuna eura, čime smo tek na pola puta i moramo nastaviti dalje", kazao je Šolić iznoseći da je primjer Lošinja teško usporediti s drugim otocima zbog infrastrukture koje na brojnim drugim otocima nema.
Regionalni direktor turske Dogus Grupe Burak Baykan istaknuo je da su u Hrvatskoj vidjeli dobar potencijal za svoja ulaganja i širenje turističko-nautičkog portfelja, ali da i njih kao i druge investitore muče broj,e prepreke - od poreza, birokracije, parafiskalnih nameta do radne snage.
"Sada smo fokusirani na pretvaranje zadarske tvornice Maraska u luksuzni hotel, koji će biti i prvi Hayattov hotel u Hrvatskoj. No, tu nećemo stati. U Hrvatskoj vidimo još nekih prilika", poručio je Baykan. (Mint/Hina; foto: FaH)