Na Kvarneru je u listopadu 2016. godine ostvareno 11% više dolazaka i 14% više noćenja u odnosu na listopad 2015. godine. Domaći su gosti ostvarili 15%, a strani 85% od ukupnog broja noćenja.
Među tržištima s kojih dolazi najviše gostiju ističu se gosti iz Austrije (dolasci: +60%, noćenja: +59%), Švicarske (dolasci: +34%, noćenja: +43%) i Ujedinjene Kraljevine (dolasci: +49%, noćenja +45%). Nijemci koji su na prvom mjestu po broju ostvarenih noćenja bilježe porast od 16% u dolascima i 19% u noćenjima.
U listopadu Opatijska rivijera već tradicionalno je na prvom mjestu na Kvarneru po broju noćenja (udjel od 38,5% ostvarenih noćenja). Noćenja je na Opatijskoj rivijeri bilo 8% više u odnosu na listopad prošle godine. Na drugom mjestu je otok Krk (udjel od 24,1%, porast noćenja od 18%), a na trećem mjestu otok Lošinj s udjelom od 11% i porastom broja noćenja od 6%.
Prema vrsti smještaja naviše je noćenja ostvareno u hotelima: 70%; privatni smještaj zastupljen je s udjelom od 16%, a kampovi s 10% u ukupnom broju noćenja.
Čak 85% gostiju koji su u listopadu posjetili Kvarner su stariji od 30 godina.
Siječanj-listopad 2016. godine: Nastavak niza „rekordnih“ turističkih rezultata na Kvarneru
U prvih deset mjeseci ostvareno je 2.507.061 dolazaka i 13.703.320 noćenja, što predstavlja porast od 5% u dolascima te od 6% u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
U odnosu na isto razdoblje 2014. godine porast u dolascima iznosi 7%, a u noćenjima 14%. Kontinuirani rast turističkog prometa na Kvarneru rezultirao je time da se u posljednjih 5 godina broj noćenja ostvarenih od siječnja do listopada povećao za više od 2 milijuna.
Gledano prema zemlji pripadnosti, prvo mjesto uvjerljivo pripada gostima iz Njemačke s gotovo 4 milijuna ostvarenih noćenja, što čini udjel od 31,1% u ukupnom broju noćenja. Nijemci se ističu i po porastu broja noćenja koji iznosi 9%, a i po dužini boravka koji u prosjeku traje 7,5 dana.
Poredak po broju noćenja nastavljaju Slovenci, Austrijanci, Talijani te Mađari. Gosti iz prvih 5 zemalja ostvaruje glavninu ino prometa, točnije 73% ino noćenja, uz napomenu da su sve nabrojene zemlje ostvarile porast u broju dolazaka i noćenja, od kojih najviše Mađari (12% više dolazaka i 13% više noćenja).
Poredak kvarnerskih subregija po broju ostvarenih noćenja: Otok Krk (udjel: 32,3%, dolasci: +3%, noćenja: +6%), otok Rab (udjel: 14%, dolasci: +4%, noćenja: +7%), otok Lošinj (udjel: 13,4%, dolasci: +3%, noćenja -1%), Opatijska rivijera (udjel: 13,1%, dolasci: +4%, noćenja: +3%), Crikvenička rivijera (udjel: 12,1%, dolasci: +9%, noćenja: +8%), otok Cres (udjel: 6,2%, dolasci: +3%, noćenja: +3%), Rivijera Novi Vinodolski (udjel: 4,9% dolasci: +10%, noćenja: +11%), Riječko područje (udjel: 3,5%, dolasci: +9%, noćenja: +24%) te Gorski kotar (udjel: 0,5%, dolasci: +8%, noćenja: na razini prošlogodišnjih).
U privatnom smještaju ostvareno je najviše noćenja (6.570.014 noćenja). Hoteli su s 3.393.150 noćenja na drugom mjestu, a kampovi na trećem s 3.388.243 noćenja.
Ako se uz vrstu smještaja promatra i zemlja pripadnosti gosta, uviđamo da je u prvih 10 mjeseci 2016. godine čak 66% noćenja gostiju iz Poljske i 68% noćenja gostiju iz Slovačke ostvareno u privatnom smještaju. Nizozemci i Slovenci preferiraju kampove, a odmor u hotelima najviše prakticiraju Austrijanci (42% noćenja).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Kvarner raspolaže s 171.212 stalnih postelja što predstavlja udjel od 17,6% u smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske.