Svjedoci smo kako su obrazovanje i zapošljavanje u hotelijerstvu postali problematične teme hrvatskog turizma, a glavni razlog tomu prije svega je nedostatak uspješnih kadrova bez kojih nema uspješnog poslovanja, naglasio je Anđelko Leko, predsjednik Udruge hotelijera i restoratera, na otvaranju današnjeg tematskog skupu "Kadrovi - osnova razvoja hotelijerstva" održanom u sklopu 11. kongresa Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH).
Okupljeni predstavnici 200-tinjak hotelskih tvrtki, strukovnih udruga, sindikata i državnih turističkih institucija na skupu su se složili da je nedostatak kvalitetnih kadrova u turizmu usko povezan s nedostatkom kvalificiranih domaćih kadrova i odgovarajućih prekvalifikacija radnika te nedovoljno organiziranom sustavu mentorstva unutar pojedinih hotelskih kuća, rijetkim prilikama za praksu i slično.
Predsjednica uprave Istraturista Gordana Tomić, opisujući situaciju u vlastitoj kući, naglasila je kako se uvijek nastoji broj zaposlenih prilagoditi uvjetima sezonalnosti, što znači da Istraturist zapošljava oko 1000 sezonaca godišnje. Isto tako govorila je o sve snažnijem razvoju kontinentalnog turizma, što po njoj, rezultira odljevom kvalitetnog kadra koji se uvozi iz „unutrašnjeg“ dijela zemlja, a kojima je tijekom godina osigurano stručno usavršavanje.
Svi nazočni složili su se kako bi u obrazovnim institucijama trebalo što prije osmisliti programe usklađene s potrebama hrvatskog turizma. Predstavnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Branka Radulović iznijela je podatke kako su i ove godine najtraženija zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu, konobari, kuhari i sobarice.
Izneseni su i podaci da je u turizmu (hoteli i restorani) stalno zaposleno oko 34.000 ljudi, što čini tek 3,1 posto od ukupno stalno zaposlenih u Hrvatskoj, a tijekom turističke sezone u toj se djelatnosti sezonski zaposli dodatnih 15 do 16 tisuća ljudi.
Predavači i sudionici rasprave na skupu složili su se i da je svake godine, pa i ove, sve izraženiji nedostatak kvalitetnih stručnih kadrova, posebno onih srednje stručne spreme (primjerice konobara, kuhara, slastičara i slično) te tzv. srednjeg menadžmenta. Ta zanimanja, čulo se, nisu popularna ni među mladima, ni nezaposlenima, pa ni među zaposlenima, jer su većinom sezonskog karaktera, bez stalnih primanja i s plaćama koje i do 16 posto zaostaju za državnim prosjekom.
Predsjednik Predsjedništva HUH-a Franco Palma, inzistirao je na tome da se zaključi kako u hrvatskom hotelijerstvu postoji i kvalitativni i kvantitativni problem kada je riječ o kvalificiranim kadrovima i njihovom zapošljavanju. Kako bi se to pitanje počelo rješavati, Palma je predložio formiranje radne skupine koja bi se sastojala od predstavnika HGK, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HUH-a i Sindikata turizma.
O ljudskom kapitalu, to jest vrijednosti tzv. nematerijalne imovine govorio je i Vidoje Vujić s Fakulteta za turistički i hotelski menedžment u Opatiji. Po njemu, nužne su izmjene u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. Kako bi se postigli svjetski standardi, u obrazovni sustav podjednako moraju ulagati i društvo, poslodavci, ali i pojedinac koji se školuje, dodao je Vujić. Osnovna boljka hrvatskog obrazovnog sustava, po njemu, leži u tome što se ne provodi cijeloživotna izobrazba. Naglasio je kako statistike pokazuju da se u hrvatskom hotelijerstvu svega 1 posto radnog vremena troši na inoviranje znanja. Vujić je zaključio kako u hrvatskom turizmu ne postoji sustavna politika razvoja ljudskih potencijala, nedostaje jača povezanost znanosti i gospodarstva i nedovoljno se radi na implementaciji modernih oblika inoviranja znanja u hotelsko-turističkim poduzećima.