Želi li i Hrvatska dodatno privući nove velike hotelske brendove u turizmu, morat će prema njima pokazati više dobrodošlice i razumijevanja za njihove poslovne modele, ističe Roko Palmić, dugogodišnji hotelijerski profesionalac, koji je radio u nizu hotelskih tvrtki u Hrvatskoj, Austriji i Crnoj Gori.
Hotelijerstvo u Hrvatskoj, Austriji i Crnoj Gori stalno se razvija i postiže dobre rezultate, ocjenjuje Palmić, koji je niz godina radio za više hotelskih kuća u Hrvatskoj (zagrebačka Esplanade, Sunčani Hvar, Jadranka hoteli..), kao i u Beču (hotel Park Hyatt Vienna i drugi) na visokim menadžerskim pozicijama, a trenutno je direktor marketinga i prodaje novog luksuznog hotela Regent Porte Montenegro u Crnoj Gori.
Govoreći o osnovnim razlikama u hotelijerstvu u Hrvatskoj, Austriji i Crnoj Gori, Palmić je u razgovoru za Hinu istaknuo da u Austriji nema sezonalnosti, dok su prilike u crnogorskom i hrvatskom turizmu takve da su razdoblja izvan glavne ljetne sezone i dalje najveći izazov svima u turizmu pa i hotelijerima.
Nije sve u stopi PDV-a
"U Austriji u hotelijerstvu nije odveć teško poslovati, jer postoji organizirani i uhodani sistem, no poslovanje u Hrvatskoj i Crnoj Gori donosi veće izazove pa i određene prednosti u smislu otkrivanja i kreiranja tržišta te novih usluga i proizvoda", kaže Palmić.
Ističe i da stopa PDV-a nije jedina važna za uspješno poslovanje i privlačenje investicija i turista. "PDV na smještaj u Austriji je 10 posto, u Crnoj Gori 7 posto, sada razmatraju da ista stopa bude i za hranu i piće, dok je u Hrvatskoj 13 posto, što jest važno kao vladina mjera koja više ili manje potiče hotelijersko-ugostiteljsku industriju i turizam u cjelini. No, ima tu i drugih, možda i važnijih elemenata, poput kvalitete usluga, smještaja, dobro obučenih kadrova, adekvatne promocije i sve više i pristupačnosti destinacija, u čemu su sve tri zemlje dosta jake", ocjenjuje Palmić.
Pristupačnost destinacije smatra područjem na kojem vlade mogu najviše učiniti, pogotovo u Hrvatskoj i Crnoj Gori, koje su u turističkom 'zaletu' jer to podrazumijeva uređenje prometne i druge javne infrastrukture za prihvat turista, kao i planski kreiran prostor, za što treba veliko razumijevanje i suradnja na svim državnim i lokalnim razinama u zemlji.
Investicijska klima još bolja u Crnoj Gori i Austriji
Napominjući da ne otkriva 'toplu vodu' kada kaže da je investicijska klima bolja u Austriji i Crnoj Gori nego u Hrvatskoj, Palmić ističe da je pozitivna investicijska klima Crnoj Gori donijela veliki preokret i investicije u hotelijerstvu te se sada u toj zemlji zaustavlja 'zahuktala' apartmanizacija i 'trasira' put podrške svim vidovima elitnog turizma i luksuznih hotela i marina.
Ocjenjujući cijene izuzetno važnim elementom ponude i potražnje, Palmić naglašava da je u Crnoj Gori u samo nekoliko mjeseci vidio da je odnos cijene i usluge (tzv. value for Money) ipak veći.
"Ljudi tu još uvijek nisu 'umorni' od turizma, jako se trude, ljubazni su i vrlo uspješno plasiraju lokalne proizvode pa se i gost osjeća vrlo posebno", kaže Palmić dodajući da je veliki plus crnogorskog turizma "spoj morske obale i obližnjih planinskih vrhova, organizacija festivala, adrenalinskih sportova i drugih pratećih turističkih sadržaja upotpunjena razvojem elitnog turizma uz velike brendove poput Amana, Regenta, Azmonta, Qatari Diara i drugih.
Želi li i Hrvatska dodatno privući nove velike hotelske brendove, a neke od njih očekuje u ovoj i idućim godinama, poput Marriotta/Ritz-Carltona u Kuparima, Hyatta navodno u Zadru s Dogus grupom u budućem hotelu u bivšoj tvornici Maraska i druge, morat će prema njima pokazati više dobrodošlice i razumijevanja za njihove poslovne modele, smatra Palmić.
"Hrvatsko hotelijerstvo je izuzetno dinamično i raduje njegov sve kvalitetniji razvoj, no velikim jakim brendovima važna je dobrodošlica u zemlji u koju dolaze, ne samo od države i struke, nego i šire javnosti, medija, lokalne samouprave i stanovnika. Gdje god dolaze, ulažu u promociju zemlje i odredišta, primjenjujući međunarodne standarde kako bi destinaciju približili već vjernim gostima", kaže Palmić. Ocjenjuje i da hoteli brendovi u Hrvatskoj trebaju uzeti dovoljno vremena za tzv. pre-opening od minimalno šest mjeseci, kako bi kvalitetno obučili zaposlenike te upoznali specifičnosti i povezali se s lokalnim i regionalnim tržištima. (Hina/FaH)